Kako je FinTech doneo kripto valute?

Sedma epizoda našeg podkasta “Jezik Finansija” odgovara na sva kripto pitanja. Prof Slađana Beković razgovara sa Nevenom Vrčekom, profesorom na Fakultetu Organizacije i Informatike, Sveučilišta u Zagrebu, i Milanom Horvatom, CEO FIMA Plus i viši savetnik u okviru FIMA, sa preko 30 godina iskustva na tržištu kapitala. Ova epizoda pruža detaljan pogled na ključne tehnologije poput blockchain-a, veštačke inteligencije i kvantnog računanja, istražujući kako one doprinose sigurnijem i efikasnijem finansijskom okruženju. Neven i Milan, pričaju i o izazovima i mogućnostima koje ove tehnologije nose, kao i o budućim trendovima u regulaciji kriptovaluta.

Epizoda pod nazivom “Kako je FinTech doneo kripto valute” biće dostupna 10. maja 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

Šta se krije iza naziva financijska tehnologija?

FinTech, odnosno “financijske tehnologije”, odnosi se na integraciju tehnologije u ponude financijskih usluga kako bi se poboljšala njihova upotreba i dostava potrošačima. Obuhvaća širok spektar primjena, ne ograničavajući se samo na tradicionalne bankarske aktivnosti, već se proteže na bilo koju tehnologiju korištenu u financijskim uslugama, uključujući osobne i komercijalne financije. Cilj FinTecha je učiniti financijske usluge dostupnijima, bržima i jeftinijima.

Koje tehnologije oblikuju budućnost FinTech-a?

Budućnost FinTecha vjerojatno će oblikovati nekoliko novih i razvijajućih tehnologija koje obećavaju dodatno transformirati industriju financijskih usluga. Evo nekih ključnih tehnologija za koje se očekuje da će imati značajan utjecaj:

• Blockchain i tehnologija distribuiranih zapisa (DLT): Osim kripto valuta, očekuje se da će blockchain i DLT revolucionirati područja poput međunarodnih plaćanja, procesa poravnanja i pametnih ugovora. Ovi sustavi će nuditi jeftinije i  učinkovitije transakcije. S ovime možemo povezati razne oblike digitalnih valuta posebice ako budu prihvaćene i od središnjih banaka.
• Umjetna inteligencija (AI) i strojno učenje (ML): AI i ML će nastaviti napredovati u FinTecha kroz poboljšane personalizirane financijske savjete, poboljšanu procjenu rizika, otkrivanje prijevara i korisničku službu putem chat botova i sučelja vođenih AI-jem.
• Kvantno računarstvo: Iako je još u ranoj fazi razvoja, kvantno računanje ima potencijal znatno poboljšati računalnu snagu i sposobnosti, potencijalno transformirajući složene financijske modele, probleme optimizacije i metode šifriranja.
• 5G tehnologija: Uvođenje 5G mreža poboljšat će mobilno bankarstvo i plaćanja, omogućiti korištenje IoT-a (Internet stvari) u bankarstvu i poboljšati brzinu i pouzdanost financijskih transakcija i obrade podataka.
• Otvoreno bankarstvo i ekonomija API-ja: Nastavak usvajanja otvorenog bankarstva, potpomognutog API-jima (sučelja za pristup aplikacijama), poticat će inovacije, omogućujući programerima trećih strana da stvaraju nove financijske usluge i aplikacije, poboljšavajući konkurenciju i izbor za klijente.
• Tehnologije kibernetičke sigurnosti: Kako financijska industrija postaje sve digitalnija, tehnologije cyber sigurnosti bit će od presudne važnosti u zaštiti podataka, transakcija i digitalnih imovina od kibernetičkih prijetnji, koristeći napredno šifriranje, biometriju i sigurne protokole pristupa.
• Proširena stvarnost (AR) i virtualna stvarnost (VR): AR i VR mogli bi revolucionirati korisničko iskustvo u bankarstvu i financijama, od virtualnih poslovnica i vizualno obogaćenih financijskih savjeta do poboljšane edukacije o financijskim proizvodima.
• Internet stvari (IoT): Tehnologija IoT može transformirati upravljanje osobnim financijama i osiguranje, s uređajima koji pružaju podatke u stvarnom vremenu za prilagodbu financijskih transakcija, upravljanje rizicima te pružanje personaliziranih financijskih savjeta na temelju načina života.

Šta su Blockchain tehnologije?

Blockchain tehnologije odnose se na decentraliziranu i distribuiranu tehnologiju zapisivanja podataka (DLT) koja bilježi transakcije na mnogo računala na takav način da se registrirane transakcije ne mogu retroaktivno mijenjati. Ova tehnologija je temelj kripto valuta, kao što je Bitcoin, ali njena primjena seže daleko izvan digitalnih valuta.

Znamo kako funkcionira tržište kapitala. A kako funkcionira tržište kripto valuta?

Tržišta kapitala i tržišta kripto valuta dva su različita segmenta financijskog ekosustava, svaki s vlastitim karakteristikama, sudionicima i mehanizmima djelovanja. Evo nekih ključnih razlika između njih:

• Priroda i sastav

Tržišta kapitala: Obuhvaćaju tradicionalna tržišta dionica i obveznica, gdje kompanije i vlade izdaju vrijednosne papire kako bi prikupili kapital od investitora. Ova tržišta su visoko regulirana, s uspostavljenim pravnim okvirima za zaštitu investitora.

Tržišta kripto valuta: Sastoje se od platformi na kojima se trguje digitalnim imovinama, uključujući kripto valute poput Bitcoina i Ethereuma. Ova tržišta su relativno nova i karakterizira ih manja ili nikakva regulacija u usporedbi s tradicionalnim tržištima kapitala.

• Regulacija i nadzor

Tržišta kapitala: Podložna su strogoj regulaciji i nadzoru od strane vladinih i regulatornih tijela (npr. SEC u Sjedinjenim Američkim Državama, FCA u Velikoj Britaniji, HANFA u Hrvatskoj) kako bi se osigurao integritet tržišta, zaštitili investitori i spriječila prijevara.

Tržišta kripto valuta: Trenutno djeluju s manje regulatornog nadzora, iako se to mijenja kako vlade i regulatorna tijela počinju razvijati okvire za nadzor ovih tržišta. Razina regulacije može znatno varirati između zemalja.

• Sudionici tržišta

Tržišta kapitala: Sudionici uključuju institucionalne investitore (kao što su mirovinski fondovi, uzajamni fondovi i osiguravajuća društva), maloprodajne investitore, javne kompanije, vlade i posrednike poput banaka i brokera.

Tržišta kripto valuta: Privlače širok spektar sudionika, prije svega pojedince, rudare kripto valuta, satrapove u području kripto valuta i sve više, tradicionalne financijske institucije koje istražuju digitalnu imovinu.

• Volatilnost i rizik

Tržišta kapitala: Općenito pokazuju manju volatilnost u usporedbi s tržištima kripto valuta, djelomično zbog njihove zrelosti i regulatornog okruženja. Međutim, nisu imuni na volatilnost, kako je vidljivo tijekom ekonomskih padova ili financijskih kriza.

Tržišta kripto valuta: Poznata su po svojoj visokoj volatilnosti, što može dovesti do značajnih fluktuacija cijena u kratkim razdobljima. Ova volatilnost pripisuje se faktorima poput tržišnog sentimenta, spekulativnog trgovanja i određenih vijesti.

• Pristupačnost i radno vrijeme

Tržišta kapitala: Tradicionalno imaju određeno radno vrijeme, obično usklađeno s radnim satima zemlje u kojoj posluju. Pristup može zahtijevati prolazak kroz regulirane financijske institucije ili brokere.

Tržišta kripto valuta: Djeluju 24/7, nudeći kontinuirane mogućnosti trgovanja.

Dostupni su izravno putem različitih burzi kripto valuta bez potrebe za posrednicima, čineći ih pristupačnijima globalnoj publici.

• Imovinska podloga

Tržišta kapitala: Dionice i obveznice često predstavljaju vlasništvo u stvarnim imovinama ili prava na buduće novčane tokove, čineći ih povezanima s financijskim učinkom izdavatelja.

Tržišta kripto valuta: Vrijednost kripto valuta obično nije podržana fizičkim imovinama ili novčanim tokovima, već tehnologijom, stopama prihvaćanja, efektima mreže i spekulativnim interesom.

Iako oba tržišta nude mogućnosti za ulaganje i trgovanje, ona su namijenjena različitim profilima investitora i apetitima za rizik. Tržišta kapitala pružaju tradicionalni, regulirani način ulaganja u stvarne imovine, dok tržišta kripto valuta nude noviju, visoko volatilnu investicijsku pejzaž potaknutu digitalnom inovacijom.

Kako se određuje kupovna cijena kripto valute? Šta na to utječe?

Cijena kripto valuta određena je s dosta među povezanih faktora, slično kao kod tradicionalnih financijskih imovina, ali s nekim jedinstvenim utjecajima zbog njihove digitalne prirode i tehnologije koja leži u osnovi. Evo dominantnih faktora koji određuju cijene kripto valuta:

• Ponuda i potražnja: Ovo osnovno ekonomsko načelo primjenjuje se i na kripto valute. Ponuda većine kripto valuta je ograničena (npr. ponuda Bitcoina je ograničena na 21 milijun), što može utjecati na potražnju. Povećanje potražnje uz ograničenu ponudu obično dovodi do porasta cijena, i obrnuto.
• Tržišno raspoloženje: Opće raspoloženje investitora i sudionika na tržištu značajno utječe na cijene kripto valuta. Događaji u vijestima, društveni mediji, tržišni trendovi i percepcija investitora mogu dramatično utjecati na potražnju, a time i na cijene. Pozitivne vijesti mogu dovesti do porasta cijena, dok negativne vijesti mogu uzrokovati pad cijena.
• Korisnost i prihvaćenost: Korisnost kripto valute i stopa njezine prihvaćenosti također igraju ključne uloge. Kripto valute koje nude jedinstvene značajke, učinkovitosti ili poboljšanja nad tradicionalnim financijskim sustavima mogu vidjeti veću potražnju. Povećana prihvaćenost od strane potrošača, poslovnih subjekata i javnog sektora može dovesti do viših cijena.
• Regulativa: Regulatorne vijesti mogu značajno utjecati na cijene. Pozitivna regulativna jasnoća može dovesti do povećanja cijena, dok restriktivne regulacije ili zabrane mogu uzrokovati pad cijena. Investitori često brzo reagiraju na regulatorne vijesti, s obzirom na njihov potencijalni utjecaj na pristupačnost i legalnost.
• Tehnološke promjene i inovacije: Razvoj u blockchain tehnologiji, promjene u protokolu kripto valute ili pojava novih značajki mogu utjecati na interes investitora i potražnju. Na primjer, nadogradnje koje poboljšavaju skalabilnost, sigurnost ili uvode nove sposobnosti mogu pozitivno utjecati na cijene.
• Manipulacija tržištem: Kao i kod bilo koje imovine, tržišta mogu biti podložna manipulaciji. U prostoru kripto valuta to može uključivati prakse poput pranja novca, i razne manipulativne taktike koje mogu privremeno utjecati na cijene.
• Špekulacija: Značajan dio trgovanja kripto valutama vođen je špekulacijama o budućim kretanjima cijena umjesto intrinzične vrijednosti samih digitalnih valuta koju one u principu niti nemaju. Špekulativno trgovanje može dovesti do brzih promjena cijena.
• Konkurencija: Tržište kripto valuta je prepuno, s tisućama kripto valuta koje se natječu za pažnju investitora. Inovacije, učinkovitost i percipirani potencijal kripto valute u odnosu na njene konkurente mogu utjecati na njenu cijenu.
• Makroekonomski faktori: Globalni ekonomski pokazatelji i uvjeti, kao što su stope inflacije, kretanja valuta i ekonomske politike, također mogu utjecati na cijene kripto valuta. Na primjer, u vremenima devalvacije fiat valuta, neki se mogu okrenuti kripto valutama kao skladištu vrijednosti, potencijalno dovodeći do porasta cijena.
• Institucionalno ulaganje: Ulazak ili izlazak velikih institucionalnih investitora može značajno pomaknuti cijene kripto valuta. Institucionalno ulaganje signalizira povjerenje u tržište, potencijalno dovodeći do povećanja cijena, dok povlačenje može imati suprotan učinak.

Razumijevanje složene igre ovih faktora ključno je za svakoga tko želi ulagati ili trgovati kripto valutama. Visoko volatilna priroda tržišta kripto valuta znači da cijene mogu dramatično fluktuirati kao odgovor na promjene ovih i drugih faktora.