Kako prevarne radnje utiču na finansijsko poslovanje ?

U devetoj epizodi našeg podkasta “Jezik Finansija“, sa prof Slađanom Beković razgovara Sandra Damijan, predavačicom na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Sandra je, takođe, partner i voditelj Grant Thornton Advisory and Financial Forensic Services u JIE. Sandra analizira razlike između namernih prevara i nenamernih grešaka, efikasnost različitih metoda za detekciju prevara, uključujući sve veći doprinos analitike podataka, kao i složene izazove u otkrivanju sukoba interesa.

Osim toga, dotičemo se i metoda prevencije, važnosti edukacije zaposlenih i kreiranja sigurnog okruženja za prijavu sumnjivih aktivnosti, naglašavajući potrebu za razvijanjem otvorene korporativne kulture.

Epizoda pod nazivom “Kako prevarne radnje utiču na finansijsko poslovanje?” biće dostupna 31. maja 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Šta je prevara? Da li greške imaju isti učinak?

Temeljni oblik prijevare ostvaruje onaj tko, s ciljem da sebi ili drugomu pribavi protupravnu imovinsku korist, dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine što učini ili ne učini. Bitno se razlikuje pojam prijevare i pojam pogreške. Shodno tome, izraz „pogreška“ označava nenamjerne propuste. Dakle, pogreške i prijevare razlikuju se ponajviše, sukladno navedenom, u stupnju namjere. Kompanije bi trebale biti svjesne da su pogreške i prijevare rastući i veliki problem za okolinu, ali i samu organizaciju. U tom kontekstu trebale bi poduzeti značajne mjere i korake edukacije i prevencije, ranog otkrivanja i u konačnici suzbijanja takvih djela.

  • Šta je okidač da se prepozna prevarna radnja?

Otkrivanje prijevare temelji se na identificiranju relevantnih pokazatelja prijevare. Također je važno razumjeti da velika većina prijevara nije identificirana godišnjom revizijom ili drugom računovodstvenom metodom. Naprotiv, daleko najveći udio prijevara otkrije se putem dojave ili nekog drugog oblika interne komunikacije. Bez obzira na navedeno, u posljednje vrijeme raste udio prijevara koje su identificirane kroz različite oblike analitike podataka.

  • Šta je podmićivanje?

Podmićivanje predstavlja neko obećanje, ponudu ili davanje bilo koje beneficije koja neprimjereno utječe na ishod odluka. Mito može biti dan zaposleniku (direktno) ili preko druge osobe/subjekta (indirektno), a može biti u obliku novca, povjerljivih informacija, darova i sl.

  • Koje je šeme prevarnih radnji najteže otkriti?

Prijevaru je po svojoj prirodi teško otkriti. U mnogim tvrtkama sustavi kontrole nisu prilagođeni otkrivanju prijevara, rizici su često podcijenjeni ili uopće nisu identificirani.  Na temelju mog iskustva, najteže je otkriti sukob interesa kao jednu od shema prijevare. Sukob interesa predstavlja situaciju u kojoj su privatni interesi dužnosnika (zaposlenika) u suprotnosti s interesom tvrtke ili s druge strane privatni interes može utjecati na nepristranost zaposlenika u obavljanju njegove dužnosti.

  • Postoje li programi za borbu protiv prevarnih radnji?

Stara narodna izreka „bolje spriječiti, nego liječiti“ možda najbolje opisuje važnost prevencije prijevare. Dakako, prevencija i rano otkrivanje potencijalne prijevare uvijek je poželjnija nego intervencija nakon već nastalog štetnog događaja.

Od izuzetne važnosti je pravovremeno identificiranje indikatora koji ukazuju na prisustvo rizika prevare, ali ne moraju neizostavno biti povezani s njom. Također, bitno je spomenuti da indikatori mogu biti važan dio procjene rizika od prijevare, pogotovo kada su u kombinaciji s relevantnim informacijama iz drugog izvora. Potrebno je uključiti osoblje organizacije u identificiranje znakova upozorenja te u raspravljanje o rizicima prijevare i načinu sprječavanja pojave prijevare unutar organizacije. Zatim, educirati sve zaposlene i podignuti svijest o ranim signalima upozorenja na prijevaru i u postojeće kontrolne mehanizme, implementirati sustave i procese za detekciju indikatora. Važno je također uspostaviti vjerodostojan mehanizam putem kojeg će zaposleni moći prijaviti sumnju na prijevaru te poticati otvorenu kulturu gdje je prijavljivanje prave sumnje prihvatljivo i poželjno.

Sandra Damijan

Sandra Damijan

Dr Sandra Damijan je predavačica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Također je partner i voditelj Grant Thornton Advisory and Financial Forensic Services u JIE. Sandra je senatorica za Sloveniju na Svjetskom forumu investitora poslovnih anđela (WBIF), članica Global Startup odbora i vodi Smart Financing. Također je viši član savjetodavnog odbora u Sigma Ratings za Europu (Fitch Group), bivša predsjednica slovenskog ogranka Udruge certificiranih ispitivača prijevara i osnivačica Intercollegiate European Ethics Bowl.

Tijekom rada u slovenskoj Komisiji za prevenciju korupcije bila je odgovorna za razvoj usklađenosti te je vodila i upravljala istražnim timovima za korupcijska kaznena djela u javnom i privatnom sektoru. Usredotočila se na financijski, infrastrukturni, energetski, zdravstveni i telekomunikacijski sektor. Bivša je članica slovenske delegacije pri Vijeću Europe Grupe država protiv korupcije (GRECO), voditeljica slovenske delegacije pri UNODC-u za pravnu i tehničku pomoć u provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC) u dr. zemalja, i bivši potpredsjednik Europske mreže za prijevare i korupciju u zdravstvu (EHFCN), Bruxelles.