Šta nam donosi savremeno bankarsko poslovanje?

U narednoj epizodi našeg podkasta “Jezik Finansija“, sa prof Slađanom Beković razgovara Ivan Smiljković, član Izvršnog odbora Procredit banke, koji će s nama podeliti svoja iskustva i znanja o savremenom bankarstvu. Ivan će nam otkriti kako se bankarske usluge prilagođavaju potrebama modernih klijenata, značaj digitalizacije i kako ProCredit banka vodi brigu o sigurnosti svojih klijenata u digitalnom svetu. Takođe, razgovaraćemo o tome kako se bankarske institucije uključuju u zeleno poslovanje i kako pristupaju finansiranju poljoprivrede. Pridružite nam se da saznate više o promenama koje oblikuju bankarski sektor danas.

Epizoda pod nazivom “Šta nam donosi savremeno bankarsko poslovanje?” biće dostupna 24. aprila 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Kako izgleda percepcija savremenog klijenta banke o ovoj finansijskoj institucije? Da li znaju klijenti šta banke sve od usluga i proizvoda nude?

 Percepcija o uslugama i ulogama banke razlikuje se u zavisnosti od kategorije klijenata. Stanovništvo zanimaju bankarske usluge koje su njima potrebne: otvaranje računa, novčane transakcije, menjačnica, štednja, krediti. ProCredit banka od ove godine akcenat stavlja na poslovanje sa stanovništvom. Naši klijenti iz ovog segmenta su korisnici online bankarstva, žele i umeju sve da urade samostalno i brzo, bez dolaska u banku. Mi smo prva banka koja je omogućila da se sve usluge obavljaju online. Od ove godine ponovo imamo i savetnike u ekspoziturama, da budu od pomoći onim klijentima koji imaju afinitet prema klasičnom bankarstvu – oči u oči.

Što se privrede tiče, ProCredit je duže od dve decenije prepoznat kao banka izbora za MSP. Naši klijenti znaju da smo mi “više od banke” – mi smo i njihov finansijski konsultant koji sa njima zajedno projektuje, prati i usmerava njihov razvoj, naročito kada on ide u pravcu zelene tranzicije.

I za stanovništvo i za privredu ProCredit zaista ima konkurentne ponude, od stimulativnih kamata za štednju, keš i investicione kredite, ali i brojne grantove za biznis klijente. Uz našu podršku klijenti treba da unaprede kvalitet života i budu tržišno konkurentni.

  • Šta FinTech znači za banku?

 Fintech je najpre prilika za banke da unaprede svoje poslovanje, pruže klijentima bolje usluge i ostanu konkurentne u digitalnom finansijskom okruženju.

Procredit je prva 100 odsto online banka kod nas – mi smo “pioniri” digitalizacije, jer smo zatvorili šaltere i otvorili Zone 24/7, gde klijenti samostalno mogu da obave sve transakcije bilo kada tokom dana i noći.

Usavršili smo procese online otvaranja računa putem video-identifikacije, pa se sve obavlja za manje od 10 minuta, od kuće, s telefona. Keš kredite odobravamo online do određenih iznosa, klijentu štedimo vreme, ali i strpljenje, jer smo zaobišli opterećujuću “papirologiju”. Nova m-banking aplikacija je maksimalno funkcionalna i jednostavna za korišćenje.

Fintech inovacije nam poboljšavaju efikasnost i smanjuju troškove, otvaraju nam put za razvoj novih proizvoda i usluga, ali i prisnijeg odnosa sa klijentima – jer fintech omogućava da personalizujemo usluge ka svakom klijentu.

ProCredit će sigurno ostati među liderima digitalizacije u bankarskom sektoru.

  • Kako prepoznati i zaštititi se od email prevara? Kako da budemo stvarno sigurni da je email koji dobijemo od banke zaista poslala naša banka?

U aktivnoj smo komunikaciji sa našim klijentima kada je tema učestalog phishinga u pitanju, upozoravamo ih na potencijalne opasnosti i rizike, dajemo slikovite primere mogućih prevara, sve u nameri da sprečimo da do problema dođe. Klijentima skrećemo pažnju da dobro provere adresu e-pošte sa koje je poruka stigla, jer one izgledaju na prvi pogled slično zvaničnim mejlovima banke, zatim da provere hyperlinkove u mejlu pre nego što kliknu na njih, da ne šalju mejlom lične podatke, jer banka iste nikada neće tražiti od klijenta putem mejla i da uvek pozovu banku za svaki sumnjiv mejl koji dobiju, da provere da li je zaista došao iz banke.

Najvažnija je maksimalna fokusiranost klijenta na svaku poruku koju dobije, jer upravo je pažnja  taj “kritičan prostor” za  phishing manipulacije.

  • Koliko prate bankarske institucije zeleno poslovanje?

Održivost i zeleno poslovanje su goruće teme u društvu, naravno – i u svetu finansija. ProCredit banka je primer kako izgleda održivo bankarstvo koje ima za cilj ravnotežu finansijskih performansi, društvenih dobrobiti i zaštite životne sredine. Mi poslujemo po međunarodnom standardu ISO 14001, precizno i redovno pratimo naš karbonski otisak, a ono što je jednako važno – finansiramo energetski održive i zelene projekte. Na taj način usmeravamo privredna kretanja u pravcu zelene ekonomije.

  • Pričamo o savremenom bankarskom poslovanju, i manje više smo usmereni na populaciju koja je obrazovana ili živi u gradovima. Koliko bankarski svet promišlja o proizvodima i uslugama koje bi bale poljoprivrednicima u regionu olakšati njihovo poslovanje?

 Od početka našeg poslovanja u Srbiji, dakle duže od dve decenije, ProCredit je banka br.1 po izboru poljoprivrednika. Podrška razvoju poljoprivrede je značajna iz više razloga, ali dva su ključna: ekonomski razvoj zemlje i ruralni prosperitet. Naši bankari izlaze na teren sa klijentima, upoznati su sa njihovim potrebama, zajednički planiraju rast u kontekstu održive poljoprivrede, a kreditne linije koje im obezbeđujemo su veoma stimulativne za njih. Poljoprivreda će i ubuduće biti u našem fokusu.

Nije sve u novcu, mnogo je u osiguranju!

U petoj epizodi podkasta “Jezik Finansija“, ugostili smo Natašu Marjanović, članicu izvršnog odbora Generali Osiguranja Srbije, kako bismo raspravili ključna pitanja o osiguranju. Epizoda pruža uvide u to kako osiguranje nudi finansijsku zaštitu i sigurnost, i zašto je važno ne prepustiti budućnost slučaju. Razgovarali smo i o tome kako izabrati najbolju polisu, koje vrste osiguranja su najpopularnije u regionu, i kako digitalizacija menja lice industrije osiguranja.

Epizoda pod nazivom “Nije sve u novcu, mnogo je u osiguranju” biće dostupna 17. aprila 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

Kratak isečak razgovora sa Natašom možete pročitati u nastavku teksta:

  • Šta je osiguranje? Da li ljudi na ovim prostorima više vremena provode planirajući odmor nego finansijsku budućnost?

Osiguranje je u najširem smislu finansijska zaštita. Na buduće događaje najčešće ne možemo da utičemo, ali na finansijske posledice događaja, upravo pravilnim izborom osiguravajućeg pokrića, možemo da utičemo. Kada pomislimo na neželjeni događaj, često nam prva misao bude „Neće valjda baš meni“. Ipak, odgovorna misao je „Šta ako se dogodi baš meni?“. Osiguranje nudi odogovor na većinu ovih pitanja.

Lepe događaje, poput godišnjih odmora, neki od nas sanjaju, a neki planiraju cele godine. Većina planova se ostvari, možda, slučajno, i po neki san. Međutim, događaje poput školovanja dece i planiranja finansijske budućnosti ne bismo smeli da prepustimo samo snovima.

  • Kako do najbolje polise osiguranja? Prilikom izbora osiguranja i osiguravajućeg društva, mnogi se odlučuju za cenovno najkonkurentniju ponudu osiguranja.  Premija i cena osiguranja jeste važna, ali da li treba da bude jedini činilac izbora Osiguravača?

Prilikom izbora polise osiguranja, najvažnije je da ona odgovara našim potrebama i mogućnostima. Ipak, i važnije od toga je da kada se dogodi osigurani slučaj da imamo brzu, profesionalnu, besprekornu reakciju osiguravača u svim fazama od prijave do isplate štete/naknade. Ukoliko poredimo dva identična pokrića i dve identične usluge, prirodno je da izaberemo nižu cenu. Ipak, da li su pokrića baš identična. Ovakva poređenja nisu jednostavna ni kada se odnose na izbor jutarnje kafe.

  • Šta ljudi najčešće osiguravaju u Srbiji, odnosno regionu?

Ljudi najčešće osiguravaju automobil zato što ih neko na to obavezuje. Kod autoodgovornosti to je zakon, a kod kasko osiguranja to je finansijska institucija preko koje se kupuje automobil. Pored toga, ovde klijent ima svest koliko je platio automobil i želi da ga zaštiti i sačuva. Neretko se više pažnje posvećuje osiguranju automobila nego osiguranju života. Putno osiguranje se sve više kupuje, iako nije obavezno, jer uz zaista mala izdavajanja obezbeđujete mir i sigurnost na odmoru. Konačno, u poslednje vreme zdravstveno osiguranje dobija sve više na značaju jer predstavlja izuzetan, nemerljiv benefit koji poslodavac obezbeđuje za zaposlene.

  • U koju vrstu osiguranja najčešće ljudi ulažu na ovim prostorima? I da li plaćaju redovno rate osiguranja? Što misliš zašto je to tako?

Kod životnih osiguranja klijenti su još uvek dominantno zainteresovani za štednju. Ipak, i riziko komponenta dobija sve više na značaju i ona svakako jeste centralna delatnost osiguranja. Kada klijent i savetnik, uz sveobuhvatan razgovor, odrede koje je rešenje najbolje tj. koja polisa, odnosno kombinacija polisa, najviše odgovara potrebama, kada klijent to dobro razume i kada veruje da je rešenje dobro i pravo onda se polisa redovno i plaća. Cilj i jeste celoživotno partnerstvo  zasnovano na poverenju koje se gradi tačnom, potpunom i redovnom komunikacijom. Nije jednostavno doneti odluke koje se odnose i na nekoliko decenija unapred, ali jedino tako, uz redovnu dinamiku i ne nužno velika izdvajanja, u dužem vremenskom periodu, mogu da se ostvare  finansijski ciljevi.

  • Koliko je digitalizacija ušla u industriju osiguranja u Srbiji i regionu? Šta nam to osiguravajuće kuće novo nude, koje digitalne platforme su na raspolaganju klijentima, i šta oni najviše koriste, gde su neiskorišćene mogućnosti?

Digitalizacija je počela da ulazi u indistriju osiguranja najpre kroz omogućavanje digitalne prijave zahteva za nadoknadu šteta iz osiguranja i to danas možete uradi zaista „iz fotelje“. Portali jesu unapredili komunikaciju sa klijentima i ona sada jeste brža i jednostavnija. Ipak, osiguranje je složeno i, kada je o kupovini polisa reč, mnogo je primerenije da se kupovina realizuje uz pomoć savetnika gde se, uz detaljno ispitivanje potreba, određuje najbolje rešenje tj. najbolja kombinacija polisa. Zato se i kaže da je osiguranje „figitalno“ tj. predstavlja spoj fizičkog i digitalnog kontakta. Ljudski pristup postaje sve značajni, posebno u doba sveopšte digitalizacije, tako da će u industriji osiguranja čovek još dugo biti nezamenljiv u segmentu prodaje.

Jutarnji program RTSa
Prof. Slađana Benković gostovala na RTS-u: “Jezik finansija” osvetljava put ka finansijskoj pismenosti

U jutarnjem programu RTS-a, prof. Slađana Benković, domaćin podkasta “Jezik finansija”, istakla je važnost finansijske pismenosti u savremenom društvu. Razgovarajući o izazovima sa kojima se suočavamo prilikom upravljanja ličnim i poslovnim finansijama, profesorka je podelila korisne savete i uvide iz svoje stručne prakse. Razmena ideja obuhvatila je teme kao što su važnost obrazovanja o finansijama, izbor teme za podkast i budući planovi projekta. Gostovanje je bilo prilika da se široj publici približi značaj adekvatnog upravljanja finansijama, kako za pojedince, tako i za privredu.

Podkast “Jezik finansija” dostupan je na različitim platformama i sve pristupne linkove možete naći ovde.

Pogledajte ceo intervju u nastavku.