Trendovi investiranja u nekretnine

U predstojećoj epizodi podkasta Jezik Finansija pričamo sa Urošem Grujićem, rukovodiocen odeljenja za kapitalne investicije za region jugoistočne Evrope u kompaniji CBRE. Razgovaramo o tome zašto se ljudi često opredeljuju za opipljive investicije, nasleđe prošlih vremena i ulogu emocija u investicionim odlukama. Poređenje između investiranja u nekretnine i hartije od vrednosti otkriva kontrast između likvidnosti i tržišnih preferencija ovih divergentnih investicionih puteva.

Diskutujemo i o uticaju građevinske industrije na tržišne potrebe i kako investicioni trendovi oblikuju gradsku izgradnju. Posebna pažnja posvećena je zelenim standardima u izgradnji i sve većoj svesti o ESG principima među investitorima i kupcima nekretnina.

Ne propustite da čujete naše mišljenje o budućnosti pametnih gradova i delova gradova u regionu, kao i kako se tehnologija i održivost prepliću u kreiranju prostora u kojima živimo i radimo. Pridružite nam se u ovoj uzbudljivoj epizodi i istražite šta nekretnine čine toliko privlačnim i kakva je budućnost urbanog razvoja.

Epizoda pod nazivom “Trendovi investiranja u nekretnine” biće dostupna 4. aprila 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

Kratak isečak razgovora sa Urošem možete pročitati u nastavku teksta:

• Šta to ima u nekretninama što ljudi vole i zašto veruju kada investiraju u njih?

Mi kao narod preferiramo investicije koje su opipljive, drugim rečima nešto što vidimo, možemo dodirnuti, itd. Još iz doba komunizma nam je ostalo u malom mozgu da prvo što želimo postići u životu je kupiti stan koji će biti u našem vlasništvu, te otud i preferencija za investiranjem u nekretnine. Takođe, istorijski nismo imali mnogo alternativa, u šta možemo višak novca investirati, samim tim su ljudi su uvek bili emotivno vezani za nepokretnosti koje su u našem vlasništvu, i koje donose pasivan prihod.

• Zašto stalno neki naši ostrašćeni investitori u hartije od vrednosti ponavljaju nemojte investirati toliko u nekretnine?

Smatram da su u većini slučajeva osećanja pomešana kod investitora koji preferiraju hartije od vrednosti, u odnosu na investitore u nekretnine. Drugim rečima, siguran sam da ti isti investitori koji favorizuju investiranje u hartije, imaju nekretninu u vlasništvu u kojoj žive a mnogi i drugu kao investiciju, te je u mnogo slučajeva to marketing alat kako bi privukli više ljudi da plasiraju novac u hartije uopšteno ili konkretno akcije. Sa druge strane, likvidnost koja se dobija sa hartijama je jedinstvena i nešto sasvim suprotno od nekretnina te svakako podržavam i tu ideologiju, ali sam siguran da su nekretnine i dalje daleko interesantnija investicija na našem području zbog gore navedenih razloga.   

• Da li građevinska industrija kreira naše potrebe ili mi kreiramo tražnju za nekretninama?

Investitori koji kupuju/ulažu u nekretnine su isključivi krivci za sadašnje stanja potražnje, cena i količine gradnje koja se dešava. Kao i u svakom poslu odnos ponude i traženje je ono što kreira tržište, te se vraćamo na gore navedena pitanja koji kažu da stanovništvo veruje nekretninama jer su se iste pokazale kao dobar pasivan prihod ali isto tako i rešenje gde će taj uloženi novac porasti vremenom – to će se u narednom periodu malo usporiti. Drugim rečima, građevinska industrija nije ni za šta kriva, već u kontekstu trenutnih dešavanja samo mudro generiše profit.

• Šta su zeleni standardi u izgradnji? Koliko naši kupci nekretnina razmišljaju o zelenim standardima gradnje ?

Zelena gradnja je relativno novi trend u svetu pa samim tim dolazi i kod nas. Skraćenica ESG je postala bitna tema svake diskusije kada su u pitanju komercijalne nekretnine i fokus je na nekretnine koje prate ’zelene standarde’ gradnje, korišćenja, grejanje, održavanja i mnogih drugih stavke tih nekretnina. ESG postaje toliko bitna tema da se uzima u obzir i pri procenama vrednosti nekretnina tako da će na tome definitivno biti fokus u narednom periodu. Kod nas je za sada to tema isključivo kada pričamo o komercijalne nekretninama ali je pitanja dana kada će postati uslov i za stambene objekte.

• Hoće li Beograd ili Srbija ili region možda dobiti neki „pametni deo grada“?

Za sada imamo pametne stambene objekte, poslovne zgrade i tržne centre ali pametni delovi grada još uvek nismo videli da se planiraju. Pitanje je vremena kada će već pomenuti ESG standardi porasti samim tim će se očekivati više ’pametnih rešenja’ kada su u pitanju nekretnine i ko zna, možda nastane i čitav kvart ili grad u ovom smislu.

Ulaganje u ESG – kakvu ulogu igra u finansijskoj industriji?

Treća epizoda podkasta Jezik Finansija posvećena je ESG-u, setu kriterijuma koji se tiču životne sredine, društvenih pitanja i korporativnog upravljanja. O ovoj temi pričamo sa Bojanom Oglić Draženović, profesorkom Ekonomskog fakulteta, Univerziteta u Rijeci i Karlom Grgić Totić, višom menadžerkom Odeljenja za upravljanje rizicima, Deloitte Zagreb.

U okviru ESG pristupa, kompanije nastoje da ostvare takozvanu “trostruku korist”, fokusirajući se ne samo na profit, već i na društvenu odgovornost i ekološku održivost. Za investitore, koncepti društveno odgovornog poslovanja (CSR) i ESG investicija postaju sve važniji, jer u svoje investicione strategije sve češće uključuju kriterijume koji odražavaju posvećenost kompanija društvenim i ekološkim vrednostima, preferirajući one koje pokazuju odgovornost prema zajednici i okolini.

Epizoda pod nazivom “Ulaganje u ESG – kakvu ulogu igra u finansijskoj industriji?” biće dostupna 27. marta 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

Kratak isečak razgovora sa Bojanom i Karlom možete pročitati u nastavku teksta:

• Koji su ciljevi zelenog investiranja preduzeća?

Poslovanje u skladu s ciljevima održivog razvoja pomaže suzbiti globalne klimatske i društvene izazove te osigurati bolju budućnost poslovanjem i ulaganjem koji ima u vidu dobrobit čovječanstva.

Preusmeravanje toka kapitala prema zelenim projektima i održivim poduzećima kako bi se osigurala pravedna tranzicija prema zelenom gospodarstvu i osiguralo postizanje ambicioznih klimatskih ciljeva. Dodatno, zeleno investiranje ima za cilj smanjiti društvene i okolišne rizike.

•  Gde se može u finansijskim izveštajima videti da li neka kompanije ima ugrađene ESG smernice u finansijske izveštaje?

ESG izvještavanje odnosi se na tzv. nefinancijske izvještaje. Poduzeća objavljuju izvješća o održivosti, ali informiraju javnosti o usklađenosti s okolišnim, društvenim i upravljačkim pitanjima može se ugraditi u razne, standardne izvještaje (financijski izvještaji, izvještaji o razvoju i sl.). Također,  sve više tvrtki otkriva podatke putem web stranica koje prikazuju ESG izvedbu poduzeća. Ipak, s posljednjim direktivama EU-a dodatno je naglašena potreba standardizacije izvještaja i pokazatelja održivosti. Investitori na financijskim tržištima se informiraju o ESG ocjenama poduzeća koje objavljuju rejting agencije ili druge relevantne institucije.

• Što se postiže ESG pravilima i propisima?

Standardizacija na tržištu kako bi svi tržišni igrači pratili ista pravila, što će investitorima, ali i ostalim ključnim dionicima olakšati procjene i usporedbe društva u području okolišnog, društvenog i upravljačkog aspekta poslovanja. ESG pravila i propisi stavit će sve igrače pod zajednički nazivnik i osigurati transparentnost te dodano spriječiti manipulaciju održivim informacijama. Poduzeća koja primjenjuju ESG standarde dugoročno imaju bolje povrate i manju rizičnost.

• Kako ESG izveštaji utiču na kreditnu sposobnost, kamatne stope, atraktivnost preduzeća za ulagače i mogućnost povlačenja sredstava iz raspoloživih instrumenata EU i nacionalnog plana?

Izvješća o održivosti, odnosno objavljivanje održivih informacija poduzećima omoguće lakši pristup kapitalu i kredite po atraktivnijim/nižim kamatnim stopama jer su financijske institucije i drugi investitori primorani ulagati u održiva poduzeća i zelene projekte. Objava ESG informacija kroz Izvješće o održivosti također pruža konkurentsku prednost poduzećima s aspekta brojnih dionika: kupaca, dobavljača, lokalnih zajednica, vlasnika i mnogih drugih.

• Svesnost javnosti kako privrede ali i građana na pojavu “Greenwashing”?

Sve je veća svjesnost privrede, ali i građana o konceptu „Greenwashinga“ odnosno zelenom marketingu. Veliki igrači svojih su prekršajima samo olakšali i ubrzali proces provjere ESG podataka i stvorili su skepticizam prema zelenom oglašavanju što je dovelo do teže utakmice među poduzećima na tržištu.

• Komentar na trenutnu situaciju preorjentisanja tokova kapitala ka održivoj ekonomiji?

Nova izglasana ESG regulativa kao i brojne direktive u najavi fokusirane su na preorjentiranje tokova kapitala, no puno važnije pitanje je može li financijski sektor odgovoriti istom brzinom odnosno imaju li poduzeća dostupne resurse za potrebnu transformaciju. Godina 2030. nije tako daleko, a još je puno posla ispred svih nas zajedno.