Životno osiguranje – sigurnost na duge staze

U prvoj epizodi četvrte sezone podkasta Jezik finansija razgovaramo o životnom osiguranju kao važnom segmentu finansijske sigurnosti pojedinaca i porodica. Gošća epizode je Slobodanka Vukadinović, direktor Sektora životnih osiguranja u Triglav osiguranju, koja objašnjava kako se tržište životnih osiguranja razvija, koje vrste polisa postoje i kako da građani donesu informisane odluke u skladu sa svojim potrebama i budžetom.

Epizoda pod nazivom Životno osiguranje – sigurnost na duge staze” biće dostupna 21.decembra na našoj Patreon stranici, a od 24.decembra 2025. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Koliko se tržište životnih osiguranja promenilo poslednjih godinama? I zašto?

Ukoliko govorimo o interesovanju potencijalnih klijenata za životno osiguranje, fokus je pomeren ka štednoj komponenti u okviru životnog osiguranja, dopunskim osiguranjima i personalizovanim ponudama životnog osiguranja znači savremeni klijent traži nešto više od životnog osiguranja a to nešto više je osiguranje kao vid štednje i dodatno obezbeđenje da do najgoreg ne dođe.

  • Koje vrste životnog osiguranja su najzastupljenije? 

Kod nas u Srbiji, tržište životnog osiguranja nudi više vrsta proizvoda, a najzastupljeniji su:

Riziko životno osiguranje ‒ polisa koja pokriva slučaj smrti, bez štednog dela. Posebno se koristi u obezbeđenju kredita, kao jedan od osnovnih zaštitnih mehanizama za porodice.

Mešovito osiguranje (život za slučaj smrti i doživljenja) ‒ kombinuje zaštitu i štednju; po isteku perioda osiguranja, osiguranik može dobiti isplatu ako doživi dogovoreni period.

Rentno osiguranje ‒ osiguranje koje omogućava primanje rente, bilo odmah nakon uplate ili po isteku perioda, može se ugovoriti na određeni broj godina ili doživotno.

Dopunska osiguranja kao što su pokrića za slučajeve nesreće, invaliditeta, teških bolesti, troškova lečenja itd., koja se često kombinuju sa osnovnim polisanama.

Što se tiče zastupljenosti, iako životna osiguranja čine manji deo ukupnog tržišta osiguranja u Srbiji u odnosu na neživotna (npr. osiguranje imovine, osiguranje motornih vozila), vidljiv je rast u premijama životnog osiguranja, posebno kod proizvoda koji nude štedne i investicione komponente. Takođe, prodaja preko banaka (bankoosiguranje) ima značajan potencijal za rast.

Mislim da je ključno da društva za osiguranje budu jasna u komunikaciji svake vrste osiguranja — koje su prednosti, troškovi, moguće isplate — jer to građanima pomaže da biraju svestan proizvod koji odgovara njihovim potrebama.

  • Gde o osiguranju građani mogu nešto dodatno čuti ili se upoznati sa značajem životnih osiguranja?

Građani Srbije imaju nekoliko dobrih mesta gde mogu saznati više o životnim osiguranjima:

Prvo, preko Udruženja osiguravača Srbije —javni događaji i konferencije koje okupljaju stručnjake i medije, gde se objašnjavaju koncepti osiguranja, prednosti, moguće rizike.

Drugo, finansijski portali, ekonomija sekcije u medijima, kao i emisije na radiju i televiziji, često imaju analize i intervjue sa ljudima iz osiguravajućih kuća i regulatora. Takvi članci često razbijaju mitove, daju konkretne primere i objašnjavaju uslove polisa.

Treće, obrazovne inicijative — programi finansijske pismenosti u srednjim školama, radionice, predavanja — su odličan način da mladi steknu osnovno razumevanje pojmova osiguranja.

I konačno, direktna komunikacija kroz osiguravajuće kompanije — brošure, web sajtovi, video materijali, često imaju FAQ, simulacije — i institucije kao što su NBS i ministarstva, koje objavljuju izveštaje i smernice za građane.

Smatram da je važno da sve ove institucije rade zajedno — osiguravajuće kuće, država, obrazovne institucije i mediji — da bi značaj životnog osiguranja bio vidljiviji i razumljiviji široj javnosti.

  • Po čemu se razliku osiguravajuće polise životnih osiguranja?

Osiguravajuće polise životnog osiguranja razlikuju se pre svega po vrsti rizika koje pokrivaju, načinu isplate, da li uključuju štedni ili investicioni element, trajanju, kao i fleksibilnosti u toku trajanja ugovora.

Imamo riziko polise koje pokrivaju samo smrt, mešovite polise koje pokrivaju i smrt i doživljenje, rentne polise, kao i polise sa dodatnim pokrićima za bolesti, invaliditet i drugo.

Takođe, korisnici mogu birati između klasičnih štednih modela i modernijih investicionih modela (unit-linked), u zavisnosti od svog odnosa prema riziku i ciljevima.

Ono što razlikuje jednu polisu od druge jeste i način uplate i isplate, dužina trajanja i dodatne pogodnosti koje određena osiguravajuća kuća može ponuditi.

  •  Koliko opterećuje godišnji budžet porodice? Postoje li neke olakšice, odnosno plaćanje na rate?

„Riziko osiguranje ne predstavlja značajno opterećenje za godišnji budžet prosečne porodice, upravo zato što su premije povoljne, posebno ako ovo osiguranje ugovori mlađa osoba.  Uz to, osiguravajuće kuće omogućavaju fleksibilne modele plaćanja – mesečno, kvartalno, polugodišnje ili godišnje, u zavisnosti od mogućnosti klijenta. Važno je da se polisa uklopi u budžet porodice, a da i dalje pruža odgovarajući nivo zaštite.“