Finansije u sportu

Ove nedelje razgovaramo o temi koja spaja dva sveta – sport i finansije.

  • Ko vodi finansije sportskih klubova?
  • Kako klubovi pronalaze izvore prihoda i koliko je teško održati stabilno finansijsko poslovanje?
  • Da li su naši sportisti edukovani u oblasti upravljanja finansijama i kakvu ulogu ima brend jednog sportiste u privlačenju sponzora?

Gost epizode: Ivan Miljković – jedan od najuspešnijih odbojkaša u istoriji ovog sporta. Ivan je višestruki MVP i šampion liga u Italiji, Grčkoj, Turskoj i Kataru, a na međunarodnoj sceni predstavljao je našu zemlju na tri Olimpijske igre. Osim izuzetne sportske karijere, Ivan se posvetio poslovnom svetu, razvijajući ekspertizu u sportskom biznisu, finansijama i strategiji razvoja. Njegovo iskustvo u spajanju sporta i inovacija, kao i doprinos razvoju sportskog obrazovanja i društvenog uticaja, čine ga savršenim sagovornikom za ovu temu.

Epizoda pod nazivom “Finansije u sportu“ biće dostupna 29.decembra na našoj Patreon stranici, a od 01. januara 2025. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Ko vodi finansije sportskih klubova?  

Klubovi se finansiraju iz različitih izvora: država, sponzori, partneri ali i sopstvenih izvora prihoda: karte, merchandizing, medijska TV prava, marketing i reklame i ostalo. Udeo finansiranja zavisi od vlasničke strukture ali i organizacije sporta u samoj zemlji, kao i sportske strategije u zemlji. 

  •   Koliko je klubovima teško obezbediti održivo finansijsko poslovanje ?

U svetu postoje nekoliko modela organizacije sporta ali dva najznačajnija su Evropski model sporta i Američki model. Kod američkog model, finansije i komercijalizacija dolaze do izražaja. U Evropi je situacija drugačija gde se na sport gleda kao na socijalnu kategoriju društva i njegovu ulogu u promovisanju drugačijih vrednosti. Takođe, klubovi u Evropi su u različitim oblicima vlasništva, dok je to u USA u 100% privatnom vlasništvu. 

  •   Da li finansije prate klubove ili klubovi pronalaze izvore finansiranja ?

Saradnja klubova sa potencijalnim sponzorima, ako je zasnovana na realno odnosu, zavisi od vrednosti koje propagira određeni sport. U velikoj većini slučajeva, klubovi su ti koji pronalaze izvore finansiranja. 

  •   Koliko naši sportisti znaju o upravljanju finansijama, i koliko se radi na njihovoj edukaciji u tom pravcu? 

Sve je prepuštano individualno sportisti. Postavlja se pitanja ko je odgovoran za tu vrstu edukacije, država, ministarstvo, Olimpijski komitet, klub ili sam sportista. Postoje određene inicijative, ali se u većini slučajeva ispostavi da mali broj sportista zaista učestvuje. 

  •   Koliko ime nekog sportiste doprinosi tome da taj klub dođe do finansijskih sredstava?

Brendovi žele da se poistovete sa slikom koju određeni sportista širi u društvu. Postoji puno primera posebno u fudbalu ili košarci. 

EU: Programi podrške

U novoj epizodi razgovaramo sa Richardom Mašom, Rukovodiocem sektora za operacije u Delegaciji Evropske unije u Srbiji. Gospodin Maša, sa preko 20 godina iskustva u evropskim integracijama, otkriva:

– Kako funkcionišu EU grantovi i ko može da im pristupi?

– Na koje projekte se sredstva najčešće usmeravaju?

– Kakva je razlika između različitih EU fondova?

Epizoda pod nazivom “EU: Programi podrške“ biće dostupna 22.decembra na našoj Patreon stranici, a od 25. decembra 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Često se u svakodnevnom razgovoru govori o različitim grantovima koji dolaze kao podrška razvoju određene opštine, ili grada ili prosto kao podrška razvoju određenog preduzetničkog poduhvata. Od kada se zapravo pojavljuju ovi vidovi grantova i pomoći od strane EU? /In everyday conversation, we often talk about various grants that come as support for the development of a certain municipality or city or simply as support for the development of a certain entrepreneurial venture. When do these types of grants, aid, and support exist?

Grants, financial assistance and support from international bodies like the European Union (EU) have existed for several decades, with roots in post-World War II economic recovery initiatives. However, modern structured grant programs like those offered by the EU have been formalized since the early 1990s, coinciding with the EU’s expansion and commitment to fostering development across member states and candidate countries. Specifically, EU funding through the Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) began in 2007 for countries in the Western Balkans, like Serbia. The IPA is designed to help countries implement reforms and prepare for eventual EU membership, building on the earlier CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development, and Stabilization) program that was active from 2000 to 2006.

These grants and aid programs aim to bridge development gaps and support governance, infrastructure, and economic growth while promoting democratic reforms and human rights. For Serbia, this assistance has played a crucial role in modernizing sectors such as agriculture, infrastructure, environment, and governance.

  • Ko sve može upravljati sredstvima koja su finansirana iz EU? / Who can manage the funds financed from the EU?

The management of EU funds is a structured process, governed by both the European Commission and the recipient country’s government. In Serbia, the Ministry of European Integration and specific line ministries oversee the process of coordination, management and distribution of EU funds. If the funds are managed indirectly through the Serbian government, they are responsible for implementing projects following EU standards, including transparency, accountability, and efficient use of resources. Public institutions, municipalities, and agencies may also be tasked with managing and executing specific projects funded by the EU.

Moreover, projects often require management with international agencies or member state agencies to ensure that funds are utilized effectively and that the desired outcomes are achieved. These managing bodies must adhere to strict auditing and reporting requirements, ensuring that all financial resources are allocated as intended and in line with the EU’s broader development goals.

  • Ko sve može aplicirati za ovaj vid sredstava?  / Who can apply for this type of funding?

As you can see from the previous answer, there is a wide array of possible beneficiaries of the support provided by the EU, and this depends on the type of programme. IPA funds are typically used to support national and local governments, but there are programes specifically designed for civil society (such as the Civil Society facility), SMEs and entrepreneurs (such as the guarantee facilities under the EFSD+); agricultural producers (IPARD); students and researchers (Horison, Erasmus). We organized in September a full week of promotion of our programmes, called “Opportunity Week”, and divided the week of events by category of possible beneficiaries or users of the programs. We plan on organizing this event on an annual basis, but in the meantime,  I invite all listeners to check out the platform https://eumogucnosti.rs/?lang=en where all the opportunities that the EU offers are presented. 

  • Koji je obuhvat projekata gde EU komisija deli odgovornost sa nacionalnim autoritetima? / What is the scope of projects where the EU Commission shares responsibility with national authorities?

Indirect management through the beneficiary country, which we discussed above (IMBC) is the preferred method of implementation for works contracts because of the legal risks. From 2024 onwards Serbia will be implementing multiannual Operational Programmes under IMBC, whereas before IMBC was used in the context of annual programmes. The Operational Programmes are large-scale support that mirrors cohesion funds and will be implemented in the areas of Window 3(environment and energy) and Window 4 (social and human capital development, such as employment, housing and social protection programs). The responsible ministries, coordinated by the Ministry of European Integration, will implement the programmes. 

  • Kakva je razlika između sredstava koja se dobijaju iz kohezionih fondova i fondova evropskog regionalnog razvoja? / What is the difference between funds obtained from cohesion funds and European regional development funds?

Cohesion Policy is the EU’s main investment policy. Cohesion Policy targets all regions and cities in the European Union to support job creation, business competitiveness, economic growth, sustainable development, and improvements to citizens’ quality of life. To reach these goals and address the diverse development needs in all EU regions, € 392 billion – almost a third of the total EU budget – has been set aside for Cohesion Policy for the period 2021-2027.

Cohesion Policy pursues two main goals, namely the Investment for jobs and growth goal in Member States and regions, and the European territorial cooperation goal (Interreg).

Cohesion Policy is delivered through specific funds, all governed by one regulation (“common provisions regulation”) from 2021 as well as by specific rules applicable to each Fund:

  • The European Regional Development Fund (ERDF), invests in the social and economic development of all EU regions and cities. It is designed to strengthen economic, social and territorial cohesion in the European Union. It aims to do this by correcting imbalances between regions enabling investments in a smarter, greener, more connected and more social Europe that is closer to its citizens. The CPR stipulates that the European territorial cooperation goal is supported by the ERDF.
    • The Cohesion Fund (CF), to invest in environment and trans-European networks in the area of transport infrastructure in the less prosperous EU countries. For the 2021-2027 period, the Cohesion Fund concerns 15 countries only: Bulgaria, Czechia, Estonia, Greece, Croatia, Cyprus, Latvia, Lithuania, Hungary, Malta, Poland, Portugal, Romania, Slovakia and Slovenia.
    • The European Social Fund Plus (ESF+), to support jobs and create a fair and socially inclusive society in EU countries.
    • The Just Transition Fund (JTF) to support the regions most affected by the transition towards climate neutrality. It alleviates the socio-economic costs triggered by the climate transition. It supports the economic diversification and reconversion of the territories concerned and helps people to adapt to a changing labour market.

The Investment for jobs and growth goal is supported by all four funds.

The bulk of Cohesion Policy funding is concentrated on less developed European countries and regions to help them catch up and reduce the economic, social and territorial disparities that still exist within the EU. Under the ERDF, based on their prosperity, all regions and Member States will concentrate the support on a more competitive and smarter Europe (Policy Objective – PO 1), as well as greener, low-carbon transitioning towards a net zero carbon economy and resilient Europe (PO2), through the mechanism known as ‘thematic concentration’.

All regions and Member States (MSs) will concentrate at least 30% of their allocation to PO 2 and:

  • More developed regions or MSs will dedicate at least 85% of their allocation to PO1 and PO2;
    • Transition regions or MSs at least 40% to PO1;
    • Less developed regions or MSs at least 25% to PO1.

All regions and Member States will also concentrate at least 8% of their allocation on urban development which will be delivered through local development partnerships with different tools. Operations under the ERDF are also expected to contribute 30 % of the overall finance to climate objectives. Under the Cohesion Fund, 37% of the overall financial allocation of the Cohesion Fund is expected to contribute to climate objectives.

Showcase | Podkast ,,Jezik finansija’’ obeležio drugu sezonu emitovanja

Građani sve više zainteresovani da se edukuju u oblasti finansija, štednje i ulaganja

Beograd, 12. decembar 2024. godine – Koji je najbolji vid štednje? Da li su akcije visokorizično ulaganje? Treba li ulagati u nekretnine? Ovo su samo neke od tema podkasta ,,Jezik finansija’’ koji se već dve sezone bavi finansijskom edukacijom. Podkast uređuje i vodi prof. dr Slađana Benković, profesorka univerziteta sa dugogodišnjom finansijskom ekspertizom, koja  pažljivim odabirom tema i sagovornika iz Srbije i regiona koristi ovaj  sve popularniji kanal komunikacije kako bi kompleksne finansijske koncepte približila najširoj javnosti.

Na događaju u organizaciji uređivačkog tima podkasta i pod pokroviteljstvom projekta Mediji.Inovacije finansirane od strane USAID (United States Agency for International Development) i SIDA (Swedish International Development Agency) predstavljeni su ciljevi i rezultati podkasta „Jezik finansija“ u prisustvu gostiju koji su učestvovali u emisijama, predstavnika kompanija, ambasada, donatora, sponzora i medija.

,,Finansijska pismenost je značajna za razumevanje svakodnevnih aspekata života poput kreiranja kućnog budžeta, upotrebe kartica, štednje, poreskog sistema, bezgotovinskog plaćanja i slično.  Osnovna znanja iz finansija su u Srbiji na niskom nivou i treba da postanu deo obrazovnog procesa od najranijeg uzrasta. Podkast ,,Jezik finansija’’ je platforma putem koje su ovakva znanja svima lako dostupna, i važno je da se na ovom vidu edukacije radi’’ kaže prof. dr Benković.

Ispred projekta Mediji.Inovacije prisutnima se obratio i direktor projekta Oliver McCoy koji je ukazao na važnost osnaživanja finansijske pismenosti svih ciljnih grupa, pogotovo žena i mladih, budući da je izvesno da će im ta znanja u životu trebati bez obzira da li pregovaraju o platama, upravljaju investicijama ili planiraju neki veliki životni događaj.

Prema istraživanjima OECD i INFE (International Network on Financial Education) iz 2020. godine najbolje sa znanjima finansijske pismenosti stoje građani Holandije, Finske, Danske, Estonije i Slovenije. Najlošije stoje građani Portugalije i Rumunije. Na socio-demografskom nivou, ukupna finansijska pismenost veća je među: a) muškarcima (24% u poređenju sa 13% žena); b) ispitanicima starijima od 39 godina (20%, u poređenju sa 13% onih od 18-24 i 16% onih od 25-39) i c) ispitanicima sa visokim nivoom obrazovanja (26%, u poređenju sa 16% onih sa srednjim nivoom obrazovanja i 12% za one sa niskim nivoom obrazovanja).

Gde je Srbija kada je u pitanju finansijska pismenost? Zvaničnih podataka nema, ali istraživanje sprovedeno 2023. godine od strane grupe autora (Đokić, et al, 2023) među mladima starosti između 18 i 35 godina pokazuje da postoji svest o važnosti razumevanja finansija i finansijskog poslovanja, naročito onih koji su još uvek školskog uzrasta.  Za više videti linku: http://ojs.spiruharet.ro/jedep/article/view/824

Na pitanje da li bi znali više o finansijskom svetu da su imali finansijsku edukaciju u školi, 81% njih je odgovorilo pozitivno. Istraživanje nadalje pokazuje da naši mladi najviše o finansijama uče od roditelja, kojima takođe nedostaju znanja iz finansija, zatim na internetu, od svojih drugara, pa tek onda od nastavnika i kolega sa posla. Naravno posebnu kategoriju čine studenti fakulteta na kojima se izučava ekonomija, menadžment i biznis.

Podkast ,,Jezik finansija’’ prisutan je na svim strimming platformama kao što su Spotify, Apple podcast, Patreon i YouTube, te je za samo 10 meseci uspeo da ostvari preko 16.000 sati slušanosti, i više od 286.000 pregleda, što govori o sve većoj potrebi za ovakvom vrstom edukativnog sadržaja u Srbiji.

Profesorka Benković je zaključila svoje obraćanje  mišlju da novac govori, ali da ume i da priča priče. Neke od tih priča utkane su u podkast Jezik finansija.

Berza: uloga i zadaci na finansijskom tržištu

U novoj epizodi podkasta „Jezik finansija“ razgovaramo sa dr Ivanom Gažić, predsednicom uprave Zagrebačke berze, o ulozi i značaju berzi na finansijskom tržištu. Saznajte kako berze obezbeđuju likvidnost, formiraju cene hartija od vrednosti i povezuju investitore sa kompanijama. Dotakli smo se i Forex tržišta, finansijske pismenosti u regionu i potencijala Adria tržišta za razvoj.

Epizoda pod nazivom “Berza: uloga i zadaci na finansijskom tržištu“ biće dostupna 8.decembra na našoj Patreon stranici, a od 11. decembra 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Kako biste Vi definisali berzu i koja je njena uloga na finansijskom tržištu?

Burza kao organizirano tržište na kojem se, prema definiranim pravilima, trguje različitim financijskim instrumentima, kao što su dionice, obveznice, valute, roba i drugi financijski derivati ima ključnu I višestruku ulogu na financijskom tržištu.

Omogućuje poduzećima prikupljanje kapitala izdavanjem dionica i obveznica te investitorima osigurava likvidnost, omogućujući im brzo trgovanje financijskim instrumentima. Također, burze pomažu u formiranju cijena vrijednosnih papira na temelju ponude i potražnje te osiguravaju transparentnost trgovanja. Investitori putem burze mogu diverzificirati svoje portfelje, smanjujući rizik, a burza također povezuje investitore s tvrtkama koje traže kapital.

Konačno, burze stabiliziraju gospodarstvo omogućujući učinkovit protok kapitala i podržavajući gospodarski rast. Kroz te funkcije, burza ima središnju ulogu u funkcioniranju modernih financijskih tržišta, povezujući investitore i tvrtke te omogućujući razvoj gospodarstva.

  • Da li se na berzi trguje hartijama od vrednosti ili je mesto posredništva?

I jedno I drugo. Burza je mjesto trgovanja vrijednosnim papirima I istovremeno posrednik između uvrštenih kompanija I investitora odnosno onih koji traže kapital (tvrtke) i onih koji žele ulagati svoj kapital (investitori). Time omogućava efikasno funkcioniranje financijskih tržišta.

  • Kako se određuja cena hartije od vrednosti kojom se trguje na berzi?

Cijena dionica na burzi određuje se kroz proces ponude i potražnje, međutim cijena dionica nije fiksna; ona je dinamična i stalno se mijenja na temelju ponude, potražnje, poslovnih rezultata i šireg tržišnog okruženja. Investitori koriste kombinaciju fundamentalnih i tehničkih analiza, kao i makroekonomske pokazatelje, kako bi pokušali predvidjeti promjene u cijenama dionica i donosili investicijske odluke.

  • Kakve su to berze na kojima se trguje valutama? Odakle taj koncept i kakvi su potencijali razvoja tog koncepta u Adria regionu?

Burze na kojima se trguje valutama nazivaju se Forex (Foreign Exchange) tržišta. Forex tržište omogućava kupnju, prodaju, zamjenu i spekulaciju s valutama, te je najveće financijsko tržište na svijetu po volumenu trgovanja.

Forex tržište je decentralizirano, što znači da ne postoji fizička burza poput burzi za dionice. Trgovina se odvija elektronički putem OTC (over-the-counter) mreža, gdje sudionici iz cijelog svijeta trguju valutama putem internetskih platformi.

Forex tržište je izuzetno važno na globalnoj razini, a Adria regija ima potencijal da proširi sudjelovanje u tom segmentu financijskih tržišta. Međutim, to će ovisiti o edukaciji, razvoju infrastrukture, regulatornim okvirima i rastu interesa investitora. S obzirom na ekonomske trendove i sve veću financijsku pismenost, ovaj koncept bi mogao dobiti na značaju u budućnosti.

  • Kakvo je Vaše viđenje, kakva je finansijska pismenost naših investitora u Adria regionu?

Financijska pismenost u našoj regiji u proteklim godinama pokazuje znakove poboljšanja i postoje pozitivni trendovi koji ukazuju na potencijalni rast međutim isto tako postoji prostor za napredak.

Financijska pismenost, koja podrazumijeva sposobnost razumijevanja i korištenja financijskih proizvoda i alata, ključna je za donošenje racionalnih investicijskih odluka i upravljanje osobnim financijama.

Jačanje obrazovanja, razvoj fintech industrije i dostupnost financijskih proizvoda ključni su faktori koji mogu podići razinu financijske pismenosti i omogućiti investitorima da donose bolje odluke.