EU: Programi podrške

U novoj epizodi razgovaramo sa Richardom Mašom, Rukovodiocem sektora za operacije u Delegaciji Evropske unije u Srbiji. Gospodin Maša, sa preko 20 godina iskustva u evropskim integracijama, otkriva:

– Kako funkcionišu EU grantovi i ko može da im pristupi?

– Na koje projekte se sredstva najčešće usmeravaju?

– Kakva je razlika između različitih EU fondova?

Epizoda pod nazivom “EU: Programi podrške“ biće dostupna 22.decembra na našoj Patreon stranici, a od 25. decembra 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Često se u svakodnevnom razgovoru govori o različitim grantovima koji dolaze kao podrška razvoju određene opštine, ili grada ili prosto kao podrška razvoju određenog preduzetničkog poduhvata. Od kada se zapravo pojavljuju ovi vidovi grantova i pomoći od strane EU? /In everyday conversation, we often talk about various grants that come as support for the development of a certain municipality or city or simply as support for the development of a certain entrepreneurial venture. When do these types of grants, aid, and support exist?

Grants, financial assistance and support from international bodies like the European Union (EU) have existed for several decades, with roots in post-World War II economic recovery initiatives. However, modern structured grant programs like those offered by the EU have been formalized since the early 1990s, coinciding with the EU’s expansion and commitment to fostering development across member states and candidate countries. Specifically, EU funding through the Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) began in 2007 for countries in the Western Balkans, like Serbia. The IPA is designed to help countries implement reforms and prepare for eventual EU membership, building on the earlier CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development, and Stabilization) program that was active from 2000 to 2006.

These grants and aid programs aim to bridge development gaps and support governance, infrastructure, and economic growth while promoting democratic reforms and human rights. For Serbia, this assistance has played a crucial role in modernizing sectors such as agriculture, infrastructure, environment, and governance.

  • Ko sve može upravljati sredstvima koja su finansirana iz EU? / Who can manage the funds financed from the EU?

The management of EU funds is a structured process, governed by both the European Commission and the recipient country’s government. In Serbia, the Ministry of European Integration and specific line ministries oversee the process of coordination, management and distribution of EU funds. If the funds are managed indirectly through the Serbian government, they are responsible for implementing projects following EU standards, including transparency, accountability, and efficient use of resources. Public institutions, municipalities, and agencies may also be tasked with managing and executing specific projects funded by the EU.

Moreover, projects often require management with international agencies or member state agencies to ensure that funds are utilized effectively and that the desired outcomes are achieved. These managing bodies must adhere to strict auditing and reporting requirements, ensuring that all financial resources are allocated as intended and in line with the EU’s broader development goals.

  • Ko sve može aplicirati za ovaj vid sredstava?  / Who can apply for this type of funding?

As you can see from the previous answer, there is a wide array of possible beneficiaries of the support provided by the EU, and this depends on the type of programme. IPA funds are typically used to support national and local governments, but there are programes specifically designed for civil society (such as the Civil Society facility), SMEs and entrepreneurs (such as the guarantee facilities under the EFSD+); agricultural producers (IPARD); students and researchers (Horison, Erasmus). We organized in September a full week of promotion of our programmes, called “Opportunity Week”, and divided the week of events by category of possible beneficiaries or users of the programs. We plan on organizing this event on an annual basis, but in the meantime,  I invite all listeners to check out the platform https://eumogucnosti.rs/?lang=en where all the opportunities that the EU offers are presented. 

  • Koji je obuhvat projekata gde EU komisija deli odgovornost sa nacionalnim autoritetima? / What is the scope of projects where the EU Commission shares responsibility with national authorities?

Indirect management through the beneficiary country, which we discussed above (IMBC) is the preferred method of implementation for works contracts because of the legal risks. From 2024 onwards Serbia will be implementing multiannual Operational Programmes under IMBC, whereas before IMBC was used in the context of annual programmes. The Operational Programmes are large-scale support that mirrors cohesion funds and will be implemented in the areas of Window 3(environment and energy) and Window 4 (social and human capital development, such as employment, housing and social protection programs). The responsible ministries, coordinated by the Ministry of European Integration, will implement the programmes. 

  • Kakva je razlika između sredstava koja se dobijaju iz kohezionih fondova i fondova evropskog regionalnog razvoja? / What is the difference between funds obtained from cohesion funds and European regional development funds?

Cohesion Policy is the EU’s main investment policy. Cohesion Policy targets all regions and cities in the European Union to support job creation, business competitiveness, economic growth, sustainable development, and improvements to citizens’ quality of life. To reach these goals and address the diverse development needs in all EU regions, € 392 billion – almost a third of the total EU budget – has been set aside for Cohesion Policy for the period 2021-2027.

Cohesion Policy pursues two main goals, namely the Investment for jobs and growth goal in Member States and regions, and the European territorial cooperation goal (Interreg).

Cohesion Policy is delivered through specific funds, all governed by one regulation (“common provisions regulation”) from 2021 as well as by specific rules applicable to each Fund:

  • The European Regional Development Fund (ERDF), invests in the social and economic development of all EU regions and cities. It is designed to strengthen economic, social and territorial cohesion in the European Union. It aims to do this by correcting imbalances between regions enabling investments in a smarter, greener, more connected and more social Europe that is closer to its citizens. The CPR stipulates that the European territorial cooperation goal is supported by the ERDF.
    • The Cohesion Fund (CF), to invest in environment and trans-European networks in the area of transport infrastructure in the less prosperous EU countries. For the 2021-2027 period, the Cohesion Fund concerns 15 countries only: Bulgaria, Czechia, Estonia, Greece, Croatia, Cyprus, Latvia, Lithuania, Hungary, Malta, Poland, Portugal, Romania, Slovakia and Slovenia.
    • The European Social Fund Plus (ESF+), to support jobs and create a fair and socially inclusive society in EU countries.
    • The Just Transition Fund (JTF) to support the regions most affected by the transition towards climate neutrality. It alleviates the socio-economic costs triggered by the climate transition. It supports the economic diversification and reconversion of the territories concerned and helps people to adapt to a changing labour market.

The Investment for jobs and growth goal is supported by all four funds.

The bulk of Cohesion Policy funding is concentrated on less developed European countries and regions to help them catch up and reduce the economic, social and territorial disparities that still exist within the EU. Under the ERDF, based on their prosperity, all regions and Member States will concentrate the support on a more competitive and smarter Europe (Policy Objective – PO 1), as well as greener, low-carbon transitioning towards a net zero carbon economy and resilient Europe (PO2), through the mechanism known as ‘thematic concentration’.

All regions and Member States (MSs) will concentrate at least 30% of their allocation to PO 2 and:

  • More developed regions or MSs will dedicate at least 85% of their allocation to PO1 and PO2;
    • Transition regions or MSs at least 40% to PO1;
    • Less developed regions or MSs at least 25% to PO1.

All regions and Member States will also concentrate at least 8% of their allocation on urban development which will be delivered through local development partnerships with different tools. Operations under the ERDF are also expected to contribute 30 % of the overall finance to climate objectives. Under the Cohesion Fund, 37% of the overall financial allocation of the Cohesion Fund is expected to contribute to climate objectives.

Berza: uloga i zadaci na finansijskom tržištu

U novoj epizodi podkasta „Jezik finansija“ razgovaramo sa dr Ivanom Gažić, predsednicom uprave Zagrebačke berze, o ulozi i značaju berzi na finansijskom tržištu. Saznajte kako berze obezbeđuju likvidnost, formiraju cene hartija od vrednosti i povezuju investitore sa kompanijama. Dotakli smo se i Forex tržišta, finansijske pismenosti u regionu i potencijala Adria tržišta za razvoj.

Epizoda pod nazivom “Berza: uloga i zadaci na finansijskom tržištu“ biće dostupna 8.decembra na našoj Patreon stranici, a od 11. decembra 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Kako biste Vi definisali berzu i koja je njena uloga na finansijskom tržištu?

Burza kao organizirano tržište na kojem se, prema definiranim pravilima, trguje različitim financijskim instrumentima, kao što su dionice, obveznice, valute, roba i drugi financijski derivati ima ključnu I višestruku ulogu na financijskom tržištu.

Omogućuje poduzećima prikupljanje kapitala izdavanjem dionica i obveznica te investitorima osigurava likvidnost, omogućujući im brzo trgovanje financijskim instrumentima. Također, burze pomažu u formiranju cijena vrijednosnih papira na temelju ponude i potražnje te osiguravaju transparentnost trgovanja. Investitori putem burze mogu diverzificirati svoje portfelje, smanjujući rizik, a burza također povezuje investitore s tvrtkama koje traže kapital.

Konačno, burze stabiliziraju gospodarstvo omogućujući učinkovit protok kapitala i podržavajući gospodarski rast. Kroz te funkcije, burza ima središnju ulogu u funkcioniranju modernih financijskih tržišta, povezujući investitore i tvrtke te omogućujući razvoj gospodarstva.

  • Da li se na berzi trguje hartijama od vrednosti ili je mesto posredništva?

I jedno I drugo. Burza je mjesto trgovanja vrijednosnim papirima I istovremeno posrednik između uvrštenih kompanija I investitora odnosno onih koji traže kapital (tvrtke) i onih koji žele ulagati svoj kapital (investitori). Time omogućava efikasno funkcioniranje financijskih tržišta.

  • Kako se određuja cena hartije od vrednosti kojom se trguje na berzi?

Cijena dionica na burzi određuje se kroz proces ponude i potražnje, međutim cijena dionica nije fiksna; ona je dinamična i stalno se mijenja na temelju ponude, potražnje, poslovnih rezultata i šireg tržišnog okruženja. Investitori koriste kombinaciju fundamentalnih i tehničkih analiza, kao i makroekonomske pokazatelje, kako bi pokušali predvidjeti promjene u cijenama dionica i donosili investicijske odluke.

  • Kakve su to berze na kojima se trguje valutama? Odakle taj koncept i kakvi su potencijali razvoja tog koncepta u Adria regionu?

Burze na kojima se trguje valutama nazivaju se Forex (Foreign Exchange) tržišta. Forex tržište omogućava kupnju, prodaju, zamjenu i spekulaciju s valutama, te je najveće financijsko tržište na svijetu po volumenu trgovanja.

Forex tržište je decentralizirano, što znači da ne postoji fizička burza poput burzi za dionice. Trgovina se odvija elektronički putem OTC (over-the-counter) mreža, gdje sudionici iz cijelog svijeta trguju valutama putem internetskih platformi.

Forex tržište je izuzetno važno na globalnoj razini, a Adria regija ima potencijal da proširi sudjelovanje u tom segmentu financijskih tržišta. Međutim, to će ovisiti o edukaciji, razvoju infrastrukture, regulatornim okvirima i rastu interesa investitora. S obzirom na ekonomske trendove i sve veću financijsku pismenost, ovaj koncept bi mogao dobiti na značaju u budućnosti.

  • Kakvo je Vaše viđenje, kakva je finansijska pismenost naših investitora u Adria regionu?

Financijska pismenost u našoj regiji u proteklim godinama pokazuje znakove poboljšanja i postoje pozitivni trendovi koji ukazuju na potencijalni rast međutim isto tako postoji prostor za napredak.

Financijska pismenost, koja podrazumijeva sposobnost razumijevanja i korištenja financijskih proizvoda i alata, ključna je za donošenje racionalnih investicijskih odluka i upravljanje osobnim financijama.

Jačanje obrazovanja, razvoj fintech industrije i dostupnost financijskih proizvoda ključni su faktori koji mogu podići razinu financijske pismenosti i omogućiti investitorima da donose bolje odluke.

Projektno finansiranje

Projektno finansiranje je pristup finansiranju velikih projekata preko grupe investicionih partnera, koji udružuju svoj kapital, i ostvaruju zaradu i povraćaj investiranih sredstava na osnovu generisanog novčanog toka projekta.

U petoj epizodi podkasta “Jezik finansija” gost je Toplica Spasojević, uspešni menadžer i osnivač ITM-Sistema, kompanije koja se bavi distribucijom, logistikom i bankarstvom, postao je prepoznat lider na tržištu Jugoistočne Evrope. Kroz razgovor otkrivamo ključne aspekte projektnog finansiranja, uključujući njegovu složenost, rizike i prednosti za investitore. Saznajte kako ovaj model oblikuje građevinsku i infrastrukturnu industriju i zašto je zelena tranzicija važna tema današnjice.

Epizoda pod nazivom “Projektno finansiranje“ biće dostupna 24.novembra na našoj Patreon stranici, a od 27. novembra 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Kako biste Vi definisali, šta je projektno finansiranje? 

Projektno finansiranje je najefikasniji način da se u građevinarstvu i infrastrukturi dođe do finalnog proizvoda. Ovde Banka obezbeđuje sredstva i vrši dodatnu kontrolu Projekta kao pravi partner.

  •  Šta projektno finansiranje čini složenim vidom finansiranja?

Ovakav način finansiranja je složeniji od drugih jer Investitor ima Banku za partnera i konsutanta. Račun firme je pod kontrolom Banke a plaćanja su vezana isključivo za Projekat. Investitor nema punu samostalnost, ponekad je to korisno ali ponekad smanjuje fleksibilnost na tržištu.

  •   Da li rizici prate ovaj vid finansiranja? Koji su to rizici? Kako se utvrđuju rizici koji prate ovaj vid finansiranja?

Rizici su po definiciji manji nego uobičajeno. Investitor ima stabilan način finansiranja što ga dovodi u povoljnu poziciju u odnosu na izvođače radova i uliva sigurnost potencijalnim kupcima. Sa druge strane Banka je u povoljnom položaju jer kontroliše račun firme gde je Investitor već uložio 20-30% novca kao i građevinsku dozvolu, projekat i relavantnu dokumentaciju.

  • Šta je Special purpose vehicle – SPV?

SPV je posebno formirana firma na koju Investitor prenosi vlasništvo nad zemljom, objektom kao i relevantne dozvole sa projektima. Firma ima račun kod Banke, partnera sa kojim koordinira sva plaćanja.

  •  Koliko je složeno finansijsko modeliranje kod projektnog finansiranja?

Projektno finansiranje je složen model jer zahteva poznavanje tržišta, troškove izgradnje, tempa prodaje gotovih stanova ili objekata uz neprekidno koordiniranje između Investitora, Banke i Izvođača.

Finansijska pismenost

Finansijska pismenost igra ključnu ulogu u donošenju kako životnih, tako i poslovnih odluka.

O tome koliko je važna, i zašto je važna, finansijska pismenost, odnosno kako utiče na položaj žena u poslovnom okruženju razgovaramo sa Ljiljanom Ljubisavljević, menadžerkom zaduženom za rast prihoda za tržišta južne Evrope i baltičkih zemalja u kompaniji PepsiCo.

Epizoda pod nazivom “Finansijska pismenost“ biće dostupna 10.novembra na našoj Patreon stranici, a od 13. novembra 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Kako bi ti definisala finansijsku pismenost i zašto je on važna?

    Svakako ne postoji jedinstvena definicija ali iz mog ugla to je veština koja omogućava da razumemo i efikasno baratamo kako ličnim resursima (štednja, pozajmice, zarada i porezi) ali tako i pametnim investicijama. Tu se svakako ističe razumevanje budžeta i budžetiranja kao najvažniji i početni koncept, koje vam omogućava da steknete osnove finansijske pismenosti i razumete šta su prihodi a šta troškovi, šta su uštede a šta investicije na prvom mestu. Dodatno je vazno pomenuti i razumevanje kamatnih stopa, inflacije kao i upravljanje finansijskim rizicima.

    • Koliko žena je finansijski pismeno u Srbiji a koliko u Adria regionu? 

      Poslednje studije pokazuju da je rezultat i dalje relativno nizak za Srbiju dok u Adria regionu prednjači Slovenija sa 25% ukupne finansijske pismenosti od čega značajan procenat pripada muškoj populaciji. Šire gledano prema studiji sprovedenoj od strane Cambridge University stydy, (2023) nivo finansijske pismenosti u Rumuniji iznosi 13 % odnosno 47 % u Republici Češkoj. Inflacija je koncept gde su ljudi pokazali najveće razumevanje ali takvi rezultati nisu kada se gleda na upravljanje rizicima, odnosno diversifikacija portfolija.

      • Koliko finansijska pismenost potpomaže finansijsku inkluziju?

        Ja bih rekla da je jačanje finansijske pismenosti u stvari ključno za povećanje finansijske inkluzije, jer omogućava široj populaciji da koristi dostupne finansijske resurse/usluge na održiv način.

        Ljudi sa boljim znanjem o finansijama, lakše koriste usluge poput štednih računa, kredita, osiguranja i investicija, što im omogućava da upravljaju svojom imovinom i povećaju blagostanje.

        Smanjuje neformalno zaduživanje – sobe sa nižom finansijskom pismenošću češće se zadužuju i to na neformalnim tržištima, što ih može dovesti u nepovoljne finansijske situacije. Veća pismenost smanjuje ovu zavisnost.

        Bolje donošenje finansijskih odluka – Ljudi koji su finansijski pismeni donose odluke o kreditima, štednji i investiranju zasnovane na informacijama, što ih čini otpornijim na finansijske krize i vodi ka dugoročnoj stabilnosti.

        Osnažuje inkluziju i ranjive grupe – Posebno pomaže ženama, siromašnima i mladima da steknu poverenje u korišćenje finansijskih proizvoda, što smanjuje društvenu nejednakost i povećava njihovu ekonomsku uključenost.

        • Misliš li da u finansijama je pozicija žena drugačija nego li u ostalim sektorima ovde kod nas u Adria regionu?

          Pozicija žena u finansijama u Srbiji i širem regionu pokazuje određeni napredak, ali i dalje postoje izazovi u pogledu liderstva, plata kao i finansijske pismenosti, koji se manje ističu u sektorima poput obrazovanja i zdravstva. Žene jesu prisutne u finansijskom sektoru ali se i dalje suočavaju sa izazovima poput:

          • Manje zastupljenost na liderskim pozicija i veća zastupljenost u operativnim i administrativnim poslovima u finansijama
          • Razlika u primanjima na istim pozicijama
          • Da li je plaćenija pozicija izazov za žene ili nisu dovoljno motivisane?

            Pitanje da li je „plaćenija pozicija izazov za žene” ili da li „nisu dovoljno motivisane” često se javlja u kontekstu rodne ravnopravnosti i jednakosti u profesionalnom životu. Ova dilema je složena i obuhvata niz faktora.

            Ambicije žena nisu manje.

            Neka istraživanja pokazuju da žene nisu manje motivisane ili ambiciozne od muškaraca, ali se suočavaju sa različitim preprekama koje mogu uticati na ostvarenje njihovih ciljeva. Na primer, one često osećaju pritisak da dokažu svoju kompetenciju ili se suočavaju sa sumnjama u svoje sposobnosti zbog rodnih predrasuda.

            1. Stereotipi (svesna i nesvesna pristrasnost)
            2. Stakleni plafon
            3. Segregacija poslova
            4. Nedostatak podrške i to npr. ne samo od muškaraca, već i od samih žena unutar kompanija kao i nedostatak mentorstva.
            Kako razviti investicioni portfolio

            U trećoj epizodi, druge sezone podkasta #JezikFinansija razgovaramo sa Majom Menićanin.

            Maja će slušaoce uvesti u svet investiranja, objašnjavajući osnovne pojmove kao što su investicioni portfolio, sigurni plasmani i uticaj vremenskog horizonta na investicione odluke. Razgovaraće i o vrstama investicionih fondova, troškovima ulaganja, kao i o specifičnim investicijama poput ulaganja u zlato.

            Epizoda pod nazivom “Kako razviti investicioni portfolio“ biće dostupna 27.oktobra na našoj Patreon stranici, a od 30. oktobra 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

            • Često se pominje portfolio, investicioni portfolio. Kako bismo našim slušaocima definisali šta je portfolio?

            Investicijski portfelj je zapravo skup financijske imovine neke osobe ili poduzeća. Ta financijska imovina može biti različita: u portfelju mogu biti zastupljene dionice/akcijeKad se gleda kao porfolio ili portfelj to zapravo znači da se tom imovinom i upravlja.

            • Koji su najsigurniji plasmani?

            Kod investiranja u financijske instrumente  najsigurnijima se smatraju instrumenti novčanog tržišta. To mogu biti depoziti, trezorski zapisi ili kratkoročne obveznice. Oni služe za ulaganja na kratki rok i zato se njihove vrijednosti kreću jako stabilno za razliku od instrumenata poput dionica u koje se ipak preporučuje ulagati na dulji rok.

            • Može li vremenski horizont uticati na našu investicionu odluku?

            Naravno, rok je jedan od najvažnijih okolnosti koje utječu na našu odluku. Ako nam novci trebaju uskoro tada ćemo ulagati konzervativno jer ne želimo da za 15 dana zbog neke nepredviđene okolnosti budemo u minusu. Ako razmišljamo dugoročno i nove nećemo trebati 10 ili možda 20 godina tada s našom investicijom možemo biti puno hrabriji.

            • Šta su investicioni fondovi?

            Investicijski fondovi jesu oblici zajedničkog ulaganja gdje ulagači zajedno ulažu u različite vrste imovine. To je zapravo jedan portfelj koji ima puno manjih vlasnika. Ulagači time ostvaruju bolje uvjete nego da samostalno ulažu: niži troškovi, porezni tretman i sl.

            • Koje sve vrste investicionih fondova postoje?

            Mi ulagači smo različiti i imamo različite ciljeve nismo jednako skloni riziku. Tako postoje i različiti fondovi za različite tipove ulagača – i tu je javko važno ne gledati samo potencijalne zarade nego i rizike koje prihvaćamo ulaganjem. Na izbor fonda mogu utjecati i troškovi te je o njima važni biti informiran.

            • Kaže se često da je izbor investicionog fonda u korelaciji sa našim investicionim ciljevima i sklonosti ka riziku. A da li na naš izbor investicionog fonda utiču i troškovi? I koliki su obično?

            Troškovi fonda mogu biti vrlo niski: od 0,10% godišenje, sve do 2 ili više %. Oni ovise o vrsti imovine ku koju fond ulaže kakvu strategiju fond ima i slično. (ovo je dosta široko za objasniti ali to možemo laku u podcastu proći 😉)

            • Često se u poslednje vreme priča o investiranju u zlato, jer je vrednost zlata u poslednjih godinu dana rasla. Kako se investira u zlato?

            O zlatu se sve više priča kao o investicijskoj imovini i takvo ulaganje može zaštiti vrijednost našeg portfelja ili donijeti dodatnu vrijednost, a li nije rješenje ulagati samo u zlato nego proširiti svoje ulaganje na više vrsta imovine. Postoji više vrsta ulaganja u zlato: kupnja i čuvanje fizičkog zlata te ulaganje u fondove koji kupuju zlato.

            Blic Žena | Svi treba da znamo jezik finansija

            Prof Slađana Benković dala je intervju za Blic Ženu u kojem govori o važnosti finansijske pismenosti, cene impulsivnosti, ulozi žene u finansijskom sektoru i drugim sličnim temama.

            Svoj broj možete naći na kioscima, a na sajtu zena.rs će uskoro biti dostupno i digitalno izdanje.

            U međuvremenu pogledajte sve naše epizode na : YouTube, Spotify, Apple Podcast i Patreon

            Finansijska revizija

            U drugoj epizodi, druge sezone podkasta #JezikFinansija razgovaramo sa Biljanom Bogovac.

            Ovaj razgovor se bavi finansijskom revizijom, njenom definicijom, svrhom i procesom, kao i uslovima za dobijanje pouzdanog revizorskog izveštaja. Poseban akcenat stavljen je na značaj korporativne kulture za kvalitet finansijskog izveštavanja i uticaj koji ona ima na sprovođenje revizije.

            Šta su to revizorski izveštaji, nezavisne potvrde tačnosti finansijskih izveštaja? Koje su razlike između finansijske revizije i finansijske forenzike, koja se fokusira na otkrivanje prevara i analizu internih kontrola?

            Epizoda pod nazivom “Finansijska revizija” biće dostupna 16. oktobra 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

            • Kako bi ti definisala šta je finansijska revizija i zašto ju sprovodimo?

            Finansijska revizija je nezavsina provera sa razumnim (ne 100%) uveravanjem da su finansijski izveštaji tačni, potpuni i da sadrže važne objave za korisnike kojima je namenjen.

            • Šta je potrebno da bi se dobio pouzdan izveštaj? Da li je revizija garancija da je izveštaj verodostojan?

            Da bi se dobio pouzdan revizorski izveštaj potrebno je raspolagati kvalitetnim podacima, dakle sistemom evidentiranja podataka, obrade i povezanost svih sistema u sistem izveštavanja koji ima ugrađene interne kontrole (kako manualen tako i sistemske) u cilju obezbeđenja adekvatnog kvaliteta izveštaja.

            • Da li korporativna kultura utiče na finansijsko izveštavanje i sprovođenje revizije?

            Korporativna kultura veoma utiče na finansijsko izveštavanje i sprovođenje revizije. Ako ne positoji “tone at the top” da je kvalitet finansijskog izvestaja važan, onda ne postoji osnovna pretpostavka kvalitetnog finansijskog izveštaja. Revizija takođe zavisi od korporativne kulture i oslanja se na nju.

            • Kada dobijemo revizorski izveštaj, šta smo mi u stvari dobili? Kakvu vrstu sertifikacije?

            Revizorskim izveštajem smo utvrdili nezavisno mišljenje sa razumnim uveravanjem. To je potvrda da je neko nezavisan proverio finansijski izveštaj i da je Izveštaj u skladu sa Međunarodnim Standardima Revizije. Takođe, Izveštajem smo dobili potvrdu da su ispoštovane sve revizorske prcedure kako bi izdaolo takvo mišljenje. Revizori su ovlašćeni od strane regulatornog tela da mogu da potpišu mišljenje. Njihovo ovlašćenje od strane regulatornog tela određeno je posedovanjem određenih kvalifikacija i sertifikata.

            • Kakva je razlika između revizije i finansijske forenzike?

            Finansijska forenzika se fokusira na pronevere (prevarne radnje) i interne kontrole, ne poznaje pojam materijalnosti koji revizija koristi kao osnovno načelo sprovođenja procedura. Veoma su različite, imaju drugačiji obuhvat i cilj.

            Biljana Bogovac

            Biljana Bogovac

            Biljana je rukovodeća partnerka za PwC kancelarije koje posluju u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, kao i lider PwC platforme za zaštitu životne sredine, održive socijalne politike i odgovorno upravljanje (ESG) u jugoistočnoj Evropi. Biljana ima preko 26 godina radnog iskustva u struci. Profesionalnu karijeru započela je u Australiji, a 2004. godine pridružila se kompaniji PwC Srbija.

            Biljana ima značajno iskustvo u pružanju savetodavnih usluga mnogim vodećim organizacijama kada je reč primeni najboljih praksi u izveštavanju, efikasnosti njihovog korporativnog izveštavanja i implementaciji novih strategija izveštavanja. Jedno vreme bila je na čelu Komisije za kontrolu kvaliteta u Komori ovlašćenih revizora Srbije, uključena u određivanje procedura za kontrolu kvaliteta izveštavanja.

            Redovno govori na skupovima i radi na promovisanju revizorske profesije i njenog uticaja na širu poslovnu zajednicu. Ona takođe predano radi na promovisanju primene ESG principa u poslovanju, kao i na pružanju podrške organizacijama u postizanju održivih rezultata.

             

            Bezgotovinsko plaćanje

            U prvoj epizodi, druge sezone podkasta #JezikFinansija istražujemo svet bezgotovinskog plaćanja, a naša prva gošća je Bojana Kalicanin Stojanović– članica Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke, zadužena za operativne i IT funkcije. Kako bezgotovinska plaćanja olakšavaju život preduzetnicima i građanima? Da li Srbija prati trendove? Otkrijte sve što niste znali o digitalnim transakcijama u prvoj epizodi nove sezone podkasta “Jezik finansija”!

            Epizoda pod nazivom “Bezgotovinsko plaćanje” biće dostupna 02. oktobra 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

            • Kako bi ti definisala bezgotovinsko plaćanje?

            Bezgotovinsko plaćanje podrazumeva sve vrste transakcija između kupca i prodavca prilikom kojih se ne koristi gotov novac – različiti prenosi sredstava sa računa na račun koji se mogu obaviti putem npr platnih kartica, digitalnih kanala, internet trgovine i sl.

            • Koja je ključna prednost bezgotovinskog plaćanja u odnosu na plaćanje gotovinom?

            Bezgotovinska plaćanja su komforna jer niste ograničeni gotovinom koju imate uz sebe a kroz različite kanale možete da ih koristite i u bilo koje doba dana i sa bilo kog mesta na svetu. Obzirom na odsustvo gotovog novca ova plaćanja su i bezbednija.

            • Na kojim to mestima i u kojim okolnostima je odlično da imamo mogućnost bezgotovinskog plaćanja?

            Ovakva mogućnost je velika prednost u svim okolnostima, a lično izbegavam mesta gde moram da platim u gotovini jer je retko nosim i koristim. Pohvalno je i što se promoviše skoro na svim nivoima i što sve manje imamo potrebu da koristimo gotov novac.

            • Koje su vrste digitalnih plaćanja?

            Postoje različite definicije šta digitalno plaćanje podrazumeva posebno iz razloga što se tehnologije u ovoj oblasti jako brzo razvijaju i čine dostpnim nove vrste plaćanja koje praktično prethodno i nisu bile moguće.

            Ako bismo pojednostavili stvari, digitalna plaćanja možemo da svedemo na plaćanja preko digitalnih kanala: plaćanja putem interneta, korišćenje različitih digitalnih novčanika, transakcije kroz mBank ili eBank rešenja i korišćenje payment platformi.

            • Obično kada pričamo o bezgotovinskom plaćanju mislimo na naše svakodnevne transakcije, međutim, bezgotovinsko plaćanje je modalitet plaćanja koji vole i preduzetnici i privrednici. Zašto? Koji su to benefiti za njih?

            Bezgotovinska, ali i digitalna plaćanja, već duže vreme koriste privrednici i preduzetnici, jer je na taj način poslovanje jednostavnije. U nekim slučajevima i zakon propisuje ovakav vid plaćanja, u cilju suzbijanja sive ekonomije i transparentnosti poslovanja. U svakom slučaju je komfornije jer se najčešće obavlja putem digitalne banke kroz mBank i eBank rešenja, gde se eliminišu gotovina, štampa virmana i čekanje po ekspoziturama, dok je kontrola izvršenja plaćanja efikasnija. Takođe, mogućnost ecommerca omogućava mnogo širu prisutnost i dostuponst do značajno većeg broja kupaca i tražišta, a donosi uštedu u npr renti poslovnog prostora.

            Šta je posao finansijskog direktora u kompaniji?

            U dvanaestoj epizodi podcasta “Jezik finansija” pod nazivom “Šta je posao finansijskog direktora u kompaniji?”, razgovaramo sa Sašom Mlađenovićem, finansijskim direktorom kompanije Karin Komerc MD. Sa Sašom razgovaramo o tome koje su to odlike koje su neophodne za uspeh na poziciji finansijskog direktora, od ekspertskog znanja do liderstva. Takođe, odgovaramo na pitanja kako efikasni finansijski izveštaji i dobro osmišljen budžet doprinose boljem razumevanju poslovanja i strateškom planiranju.

            Epizoda pod nazivom “Šta je posao finansijskog direktora u kompaniji?” biće dostupna 03. jula 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

            •  Koje su vaše vrednosti i osobine kao finansijskog direktora  kompanije?

            Finansijski direktor mora da bude osoba od integriteta i ugleda. Finansijski direktor mora da poseduje ekspertska znanja iz ključnih oblasti finansija (računovodstvo, poreski sistem, poslovne finansije), ali i da ima široka znanja i široke vidike iz raznih oblasti. Treba da bude lider, da svojim ličnim primerom vodi i usmerava svoje zaposlene, kao i da poseduje odlične organizacione sposobnosti. Takođe, treba da podstiče inicijativu kod svojih zaposlenih i da zna da im prenese svoja znanja i iskustva. Isto tako, treba da zna da sasluša svoje zaposlene i da ih posavetuje i zaštiti.

            Vešto da ume da koristi sve savremene alate u funkciji unapređenja i olakšavanja posla i procesa.

            Da zna da prepozna upotrebnu vrednost podataka i da ih iskoristi u donošenju kako dnevno-operativnih, tako i strateških odluka.

            Smatram da posedujem sve navedene osobine i vrednosti.

            •  Kakvi finansijski izveštaji su potrebni višem rukovodstvu i zašto?

            Jasni, koncizni i precizni, sa jasno vizuelizovanim pokazateljima. Izveštaj svakog direktora sektora ne bi trebalo da bude duži od 3 strane A4 formata. Izveštaji treba da sadrže kratku analizu sa isticanjem eventualnih odstupanja i sa predlozima za otklanjanje istih i predlozima za unapređenje procesa/poslovanja. Više rukovodstvo treba da raspolaže ključnim podacima od svih sektora sa ciljem donošenja kvalitetnih poslovnih odluka.

            •  Šta je ključno za organizaciju da bi uspostavila efikasan budžet?

            Poznavanje procesa i biznisa do najsitnijih detalja. Rukovodioci moraju biti iskusni, moraju biti lideri koji znaju da usmeravaju svoje zaposlene i izvuku maksimum od njih kako bi budžet bio pravilno definisan i ostvariv. Nakon usvajanja budžeta, najvažnija je konrola izvršenja istog i brzo reagovanje i prilagođavanje u slučajevima značajnih odstupanja prilikom realizacije.

            •  Na koje ključne elemente treba obratiti pažnju prilikom procene investicija kompanije?

            Svakako najvažniji pokazatelj je ROI indeks (return on investment) odnosno stopa povrata investicije. Opravdanost i rentabilnost investicije zavisi od mnogih faktora. Na prvom mestu je pitanje da li će se postići veća produktivnost i prihodi ostvareni planiranom investicijom. Da li se investicija odnosi na osavremenjivanje poslovanja ili je namenski vezana za neki projekat. Kakvi su uslovi finansiranja, da li je moguće adekvatno strukturirati izvore finansiranja. Da li se investicija odnosi na proširenje postojeće delatnosti ili se odnosi na ulazak u novu branšu i/ili novo tržište.

            •  Koje su neke od ključnih finansijskih metrika koje redovno pratite i analizirate?   

            Prvi pokazatelj među jednakima je FCF (free cash flow) koji pokazuje sa koliko slobodnih novčanih sredstava kompanija raspolaže. Pokazatelj kreće od ostvarenog profita, a zatim se usklađuje sa promenama na pozicijama bilansa stanja. Zatim tu je svakako EBITDA (profit pre kamata i amortizacije) kao pokazatelj zarađivačke moći jedne kompanije. Ništa manje važni nisu pokazatelji poslovnih aktivnosti koji se ogledaju u brzini obrta zaliha, naplate potraživanja, izmirivanja obaveza, ročne strukture istih itd.