Radmila Maravić

Radmila Maravić

Radmila Maravić je advokat sa bogatim iskustvom u savetovanju klijenata iz visoko regulisanih sektora, kao što su finansijske institucije, farmaceutska industrija, duvanska industrija i energetika.

Pored regulatornih pitanja, klijentima pruža podršku i u oblasti ugovornog prava, privrednog i korporativnog prava, kao i bankarskog prava.

Radila je u dve vodeće advokatske kancelarije za korporativno pravo u Beogradu, kao i u Narodnoj banci Srbije – Odeljenju za razvoj bankarske regulative, te u Sektoru za finansije i ugovaranje Agencije Evropske unije za fundamentalna prava u Beču.

Radmila je član Advokatske komore Beograda.

Kako do kredita bez glavobolje?

U šestoj epizodi podkasta Jezik Finansija razgovaramo sa dr Kristinom Buha i Radmilom Maravić, pravnicama sa bogatim iskustvom u radu u Narodnoj banci Srbije i u renomiranim advokatskim kancelarijama. One su stručnjakinje za regulatorna i pravna pitanja u oblasti finansija, a danas nas vode kroz najvažnije korake koje treba znati pre nego što se upustimo u proceduru podizanja kredita ili zaključenja ugovora sa bankom ili lizing kompanijom.

Epizoda pokriva pitanja koja su svima nama bliska: od toga šta znači informativna ponuda, kako izgleda proces odlučivanja u bankama, do prava potrošača kada nešto nije jasno ili nije fer. Pričamo i o novom Zakonu o zaštiti korisnika finansijskih usluga i njegovom praktičnom značaju za građane.

Epizoda pod nazivom “Kako do kredita bez glavobolje“ biće dostupna 13.jula na našoj Patreon stranici, a od 16.jula 2025. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Imamo li mi neku zaštitu kada stupamo u ugovorni odnos s bankom koja je svakako dominantna ugovorna strana ili smo prepušteni sami sebi?

Nismo. Postoji čitav set propisanih pravila čiji je cilj da isprave tu neravnotežu između ugovornih strana. Postoje i institucije (kao što je NBS) kojima uvek možemo da se obratimo ako nam je potrebna zaštita. Ali, ajde da probamo da promenimo perspektivu – da ne budemo prepušteni sami sebi, nego da se pre svega pouzdamo u sebe same i da se pobrinemo za to da, kao i kod lekara, i u banci donosimo isključivo informisane odluke.  

  • Da li je dozvoljeno da banka reklamira kredit ili lizing čija je kamatna stopa 0%?

Jeste ako je zaista 0%. Ali budite posebno na oprezu kad vidite reklamu za beskamatni kredit i obratite pažnju na EKS, koji po pravilu neće biti 0%. Taj EKS bi u reklami morao da bude istaknut vidljivije od ostalih informacija, a morali bi da budu navedeni i svi uslovi pod kojima se kredit odobrava (npr. samo za nove korisnike).

  • Šta možemo da saznamo sa sajta banke i lizing kompanije?  A šta da očekujemo kad dođemo u poslovnicu?

Nekada je sajt služio za promovisanje proizvoda, a za sve što je bilo potrebno završiti išli smo u poslovnicu. Danas na sajtu, pored informacija o proizvodima koji se nude, možemo naći i važne dokumente kao što su opšti uslovi poslovanja i tarife, informisati se o proceduri za zaštitu svojih prava i podneti prigovor, a sve češće preko sajta možemo podneti i zahtev za korišćenje neke usluge, pa i zaključiti ugovor. U tom smislu se ta granica polako briše. 

  • Sa intenziviranjem automatizacije i digitalizacije na svim poljima, sve češće se govori o odlučivanju na osnovu profilisanja. Da li se banke i lizing kompanije služe ovakvim automatizovanim odlučivanjem? 

Nesumnjivo se služe. Novim Zakonom o zaštiti korisnika sada su posebno uređene pojedine njihove obaveze i prava korisnika ako se banka ili lizing kompanija služi profilisanjem (npr. obaveza da, ako je ponuda data na osnovu profilisanja, o tome jasno obaveste korisnika ili pravo korisnika kome kredit nije odobren na osnovu procene kreditne sposobnosti profilisanjem da zatraži preispitavanje te odluke).

  • Šta se sve nalazi u onoj gomili dokumentacije koju nam banka (lizing kompanija) uruči nakon što smo podneli zvaničan zahtev, odnosno nakon odluke o odobrenju? I treba li sve pažljivo čitati?

Ne bismo se usudile da damo savet da ne morate čitati pažljivo sve. Ipak, ako treba da izdvojimo na šta posebno da se usredsredite – to bi bio pregled obaveznih elemenata ugovora, koji je pregledan tabelarni prikaz svega ključnog za određenu finansijsku uslugu. Ako se zadužujete s promenljivom kamatnom stopom ili sa indeksacijom u stranoj valuti obavezno pogledajte i obaveštenje o rizicima koje to sa sobom nosi.  

Berza: uloga i zadaci na finansijskom tržištu

U novoj epizodi podkasta „Jezik finansija“ razgovaramo sa dr Ivanom Gažić, predsednicom uprave Zagrebačke berze, o ulozi i značaju berzi na finansijskom tržištu. Saznajte kako berze obezbeđuju likvidnost, formiraju cene hartija od vrednosti i povezuju investitore sa kompanijama. Dotakli smo se i Forex tržišta, finansijske pismenosti u regionu i potencijala Adria tržišta za razvoj.

Epizoda pod nazivom “Berza: uloga i zadaci na finansijskom tržištu“ biće dostupna 8.decembra na našoj Patreon stranici, a od 11. decembra 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Kako biste Vi definisali berzu i koja je njena uloga na finansijskom tržištu?

Burza kao organizirano tržište na kojem se, prema definiranim pravilima, trguje različitim financijskim instrumentima, kao što su dionice, obveznice, valute, roba i drugi financijski derivati ima ključnu I višestruku ulogu na financijskom tržištu.

Omogućuje poduzećima prikupljanje kapitala izdavanjem dionica i obveznica te investitorima osigurava likvidnost, omogućujući im brzo trgovanje financijskim instrumentima. Također, burze pomažu u formiranju cijena vrijednosnih papira na temelju ponude i potražnje te osiguravaju transparentnost trgovanja. Investitori putem burze mogu diverzificirati svoje portfelje, smanjujući rizik, a burza također povezuje investitore s tvrtkama koje traže kapital.

Konačno, burze stabiliziraju gospodarstvo omogućujući učinkovit protok kapitala i podržavajući gospodarski rast. Kroz te funkcije, burza ima središnju ulogu u funkcioniranju modernih financijskih tržišta, povezujući investitore i tvrtke te omogućujući razvoj gospodarstva.

  • Da li se na berzi trguje hartijama od vrednosti ili je mesto posredništva?

I jedno I drugo. Burza je mjesto trgovanja vrijednosnim papirima I istovremeno posrednik između uvrštenih kompanija I investitora odnosno onih koji traže kapital (tvrtke) i onih koji žele ulagati svoj kapital (investitori). Time omogućava efikasno funkcioniranje financijskih tržišta.

  • Kako se određuja cena hartije od vrednosti kojom se trguje na berzi?

Cijena dionica na burzi određuje se kroz proces ponude i potražnje, međutim cijena dionica nije fiksna; ona je dinamična i stalno se mijenja na temelju ponude, potražnje, poslovnih rezultata i šireg tržišnog okruženja. Investitori koriste kombinaciju fundamentalnih i tehničkih analiza, kao i makroekonomske pokazatelje, kako bi pokušali predvidjeti promjene u cijenama dionica i donosili investicijske odluke.

  • Kakve su to berze na kojima se trguje valutama? Odakle taj koncept i kakvi su potencijali razvoja tog koncepta u Adria regionu?

Burze na kojima se trguje valutama nazivaju se Forex (Foreign Exchange) tržišta. Forex tržište omogućava kupnju, prodaju, zamjenu i spekulaciju s valutama, te je najveće financijsko tržište na svijetu po volumenu trgovanja.

Forex tržište je decentralizirano, što znači da ne postoji fizička burza poput burzi za dionice. Trgovina se odvija elektronički putem OTC (over-the-counter) mreža, gdje sudionici iz cijelog svijeta trguju valutama putem internetskih platformi.

Forex tržište je izuzetno važno na globalnoj razini, a Adria regija ima potencijal da proširi sudjelovanje u tom segmentu financijskih tržišta. Međutim, to će ovisiti o edukaciji, razvoju infrastrukture, regulatornim okvirima i rastu interesa investitora. S obzirom na ekonomske trendove i sve veću financijsku pismenost, ovaj koncept bi mogao dobiti na značaju u budućnosti.

  • Kakvo je Vaše viđenje, kakva je finansijska pismenost naših investitora u Adria regionu?

Financijska pismenost u našoj regiji u proteklim godinama pokazuje znakove poboljšanja i postoje pozitivni trendovi koji ukazuju na potencijalni rast međutim isto tako postoji prostor za napredak.

Financijska pismenost, koja podrazumijeva sposobnost razumijevanja i korištenja financijskih proizvoda i alata, ključna je za donošenje racionalnih investicijskih odluka i upravljanje osobnim financijama.

Jačanje obrazovanja, razvoj fintech industrije i dostupnost financijskih proizvoda ključni su faktori koji mogu podići razinu financijske pismenosti i omogućiti investitorima da donose bolje odluke.

Ivana Gažić

Ivana Gažić

Ivana Gažić je predsjednica Uprave Zagrebačke burze, vodećeg faktora rasta i razvoja tržišta kapitala u regiji. Burza osigurava transparentno, sigurno i ekonomično tržište, održavajući najvišu kvalitetu usluga prema potrebama investitora, izdavatelja i dioničara.

Karijeru je započela 1998. u Plivi, gdje je do 2003. godine obnašala funkciju voditeljice Odjela operacija na tržištu kapitala. Ivana s nepunih 29 godina, diplomom Ekonomskog fakulteta i završenim MBA-om na Bledu, prelazi u Luru i iduće dvije godine radi kao asistentica predsjednika Uprave pa voditelj projekta strateškog financiranja u svrhu regionalne ekspanzije kompanije.

Nakon internog treninga u Bank Austriji u Beču, karijeru nastavlja u bankarskom sektoru. 2005. godine postaje voditeljica Odjela strukturiranog financiranja i zamjenik voditelja Korporativnog centra HVB Splitske banke. Prelaskom u Hypo Alpe-Adria-Bank 2007. godine, dolazi na mjesto izvršnog direktora za Investicijsko bankarstvo, specijalizira se za Financijska tržišta, Skrbništvo, Upravljanje portfeljima i Korporativno financiranje. Od svibnja 2010. pa do danas, obnaša funkciju predsjednice Uprave Zagrebačke burze.

Ivana je članica Nadzornog odbora društva SEE Link Skopje, osnovanog 2014. godine s ciljem međusobnog povezivanja regionalnih tržišta Bugarske, S. Makedonije i Hrvatske. Članica je Nadzornog odbora Pan-Pek d.o.o. Nakon stopostotne akvizicije Ljubljanske burze 2015. godine, Ivana postaje predsjednica njezinog Nadzornog odbora. Ivana je članica Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a od 2019. godine je i stalni sudski vještak za ekonomsko-financijske poslove, vrijednosne papire i tržište kapitala.

 

 

Ivan Smiljković

Ivan Smiljković

Ivan Smiljković je rođen 1981.godine u Leskovcu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Nišu, na smeru Finansijski menadžment, kao i na Menadžment Akademiji u Firtu, u Nemačkoj. Svoju profesionalnu karijeru započinje u ProCredit banci 2007. godine, na poslovima analize kreditnog rizika, a 2011. godine postaje direktor filijale u Smederevu. Kompetentnost kombinovana sa talentom za međuljudske odnose, stavlja ga na čelo odeljenja za mala i srednja preduzeća 2013. godine. Dve godine kasnije, priključuje se Izvršnom odboru ProCredit banke. Već nekoliko godina unazad radi na pozicioniranju banke kao lidera u digitalizaciji i implementaciji modernih tehnologija.
Učesnik je mnogih panela i javnih diskusija na temu zelenog finansiranja i očuvanja životne sredine. U periodu od 2015. godine do 2019. godine bio je Predsednik Upravnog odbora ProCredit Leasing a.d Beograd, a od 2020. godine do 2022.godine je obavljao funkciju Predsednika Upravnog Odbora ProCredit banke u Moldaviji. Godine 2020. postaje član Upravnog odbora Nemačko-srpske privredne komore.