Nije sve u novcu, mnogo je u osiguranju!

U petoj epizodi podkasta “Jezik Finansija“, ugostili smo Natašu Marjanović, članicu izvršnog odbora Generali Osiguranja Srbije, kako bismo raspravili ključna pitanja o osiguranju. Epizoda pruža uvide u to kako osiguranje nudi finansijsku zaštitu i sigurnost, i zašto je važno ne prepustiti budućnost slučaju. Razgovarali smo i o tome kako izabrati najbolju polisu, koje vrste osiguranja su najpopularnije u regionu, i kako digitalizacija menja lice industrije osiguranja.

Epizoda pod nazivom “Nije sve u novcu, mnogo je u osiguranju” biće dostupna 17. aprila 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

Kratak isečak razgovora sa Natašom možete pročitati u nastavku teksta:

  • Šta je osiguranje? Da li ljudi na ovim prostorima više vremena provode planirajući odmor nego finansijsku budućnost?

Osiguranje je u najširem smislu finansijska zaštita. Na buduće događaje najčešće ne možemo da utičemo, ali na finansijske posledice događaja, upravo pravilnim izborom osiguravajućeg pokrića, možemo da utičemo. Kada pomislimo na neželjeni događaj, često nam prva misao bude „Neće valjda baš meni“. Ipak, odgovorna misao je „Šta ako se dogodi baš meni?“. Osiguranje nudi odogovor na većinu ovih pitanja.

Lepe događaje, poput godišnjih odmora, neki od nas sanjaju, a neki planiraju cele godine. Većina planova se ostvari, možda, slučajno, i po neki san. Međutim, događaje poput školovanja dece i planiranja finansijske budućnosti ne bismo smeli da prepustimo samo snovima.

  • Kako do najbolje polise osiguranja? Prilikom izbora osiguranja i osiguravajućeg društva, mnogi se odlučuju za cenovno najkonkurentniju ponudu osiguranja.  Premija i cena osiguranja jeste važna, ali da li treba da bude jedini činilac izbora Osiguravača?

Prilikom izbora polise osiguranja, najvažnije je da ona odgovara našim potrebama i mogućnostima. Ipak, i važnije od toga je da kada se dogodi osigurani slučaj da imamo brzu, profesionalnu, besprekornu reakciju osiguravača u svim fazama od prijave do isplate štete/naknade. Ukoliko poredimo dva identična pokrića i dve identične usluge, prirodno je da izaberemo nižu cenu. Ipak, da li su pokrića baš identična. Ovakva poređenja nisu jednostavna ni kada se odnose na izbor jutarnje kafe.

  • Šta ljudi najčešće osiguravaju u Srbiji, odnosno regionu?

Ljudi najčešće osiguravaju automobil zato što ih neko na to obavezuje. Kod autoodgovornosti to je zakon, a kod kasko osiguranja to je finansijska institucija preko koje se kupuje automobil. Pored toga, ovde klijent ima svest koliko je platio automobil i želi da ga zaštiti i sačuva. Neretko se više pažnje posvećuje osiguranju automobila nego osiguranju života. Putno osiguranje se sve više kupuje, iako nije obavezno, jer uz zaista mala izdavajanja obezbeđujete mir i sigurnost na odmoru. Konačno, u poslednje vreme zdravstveno osiguranje dobija sve više na značaju jer predstavlja izuzetan, nemerljiv benefit koji poslodavac obezbeđuje za zaposlene.

  • U koju vrstu osiguranja najčešće ljudi ulažu na ovim prostorima? I da li plaćaju redovno rate osiguranja? Što misliš zašto je to tako?

Kod životnih osiguranja klijenti su još uvek dominantno zainteresovani za štednju. Ipak, i riziko komponenta dobija sve više na značaju i ona svakako jeste centralna delatnost osiguranja. Kada klijent i savetnik, uz sveobuhvatan razgovor, odrede koje je rešenje najbolje tj. koja polisa, odnosno kombinacija polisa, najviše odgovara potrebama, kada klijent to dobro razume i kada veruje da je rešenje dobro i pravo onda se polisa redovno i plaća. Cilj i jeste celoživotno partnerstvo  zasnovano na poverenju koje se gradi tačnom, potpunom i redovnom komunikacijom. Nije jednostavno doneti odluke koje se odnose i na nekoliko decenija unapred, ali jedino tako, uz redovnu dinamiku i ne nužno velika izdvajanja, u dužem vremenskom periodu, mogu da se ostvare  finansijski ciljevi.

  • Koliko je digitalizacija ušla u industriju osiguranja u Srbiji i regionu? Šta nam to osiguravajuće kuće novo nude, koje digitalne platforme su na raspolaganju klijentima, i šta oni najviše koriste, gde su neiskorišćene mogućnosti?

Digitalizacija je počela da ulazi u indistriju osiguranja najpre kroz omogućavanje digitalne prijave zahteva za nadoknadu šteta iz osiguranja i to danas možete uradi zaista „iz fotelje“. Portali jesu unapredili komunikaciju sa klijentima i ona sada jeste brža i jednostavnija. Ipak, osiguranje je složeno i, kada je o kupovini polisa reč, mnogo je primerenije da se kupovina realizuje uz pomoć savetnika gde se, uz detaljno ispitivanje potreba, određuje najbolje rešenje tj. najbolja kombinacija polisa. Zato se i kaže da je osiguranje „figitalno“ tj. predstavlja spoj fizičkog i digitalnog kontakta. Ljudski pristup postaje sve značajni, posebno u doba sveopšte digitalizacije, tako da će u industriji osiguranja čovek još dugo biti nezamenljiv u segmentu prodaje.

Nataša Marjanović

Nataša Marjanović 

Nataša Marjanović je članica Izvršnog odbora Generali Osiguranja Srbija. Kao Chief Distribution Officer odgovorna je za ukupnu distribuciju Generali Osiguranja Srbija i koordinaciju rada Direkcije za internu prodaju, Direkcije za eksternu prodaju i Direkcije za korporativne klijente. Istovremeno, kao Chief Investment Officer odgovorna je za upravljanje sredstvima u svim Generali kompanijama u Srbiji i Crnoj Gori. Odgovorna je za Akcionarsko društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom Generali, Beograd čiji rad koordinira i obavlja ulogu predsednika Investicionog odbora.
Bila je zaposlena u Narodnoj banci Srbije u Odeljenju za upravljanje deviznim rezervama, kao i na Ekonomskom fakultetu, kao asistent na predmetu Teorija cena.
Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, pre roka, sa prosečnom ocenom 9,81. Stekla je napriznatiju međunarodnu licencu u oblasti investicionog odlučivanja, Chartered Financial Analyst (CFA) američkog CFA Instituta i prvu licencu portfolio menadžera koju izdaje Komisija za hartije od vrednosti. Trenutno pohađa najistaknutiji Leadership program Stanford univerziteta.
 

Trendovi investiranja u nekretnine

U predstojećoj epizodi podkasta Jezik Finansija pričamo sa Urošem Grujićem, rukovodiocen odeljenja za kapitalne investicije za region jugoistočne Evrope u kompaniji CBRE. Razgovaramo o tome zašto se ljudi često opredeljuju za opipljive investicije, nasleđe prošlih vremena i ulogu emocija u investicionim odlukama. Poređenje između investiranja u nekretnine i hartije od vrednosti otkriva kontrast između likvidnosti i tržišnih preferencija ovih divergentnih investicionih puteva.

Diskutujemo i o uticaju građevinske industrije na tržišne potrebe i kako investicioni trendovi oblikuju gradsku izgradnju. Posebna pažnja posvećena je zelenim standardima u izgradnji i sve većoj svesti o ESG principima među investitorima i kupcima nekretnina.

Ne propustite da čujete naše mišljenje o budućnosti pametnih gradova i delova gradova u regionu, kao i kako se tehnologija i održivost prepliću u kreiranju prostora u kojima živimo i radimo. Pridružite nam se u ovoj uzbudljivoj epizodi i istražite šta nekretnine čine toliko privlačnim i kakva je budućnost urbanog razvoja.

Epizoda pod nazivom “Trendovi investiranja u nekretnine” biće dostupna 4. aprila 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

Kratak isečak razgovora sa Urošem možete pročitati u nastavku teksta:

  • Šta to ima u nekretninama što ljudi vole i zašto veruju kada investiraju u njih?

Mi kao narod preferiramo investicije koje su opipljive, drugim rečima nešto što vidimo, možemo dodirnuti, itd. Još iz doba komunizma nam je ostalo u malom mozgu da prvo što želimo postići u životu je kupiti stan koji će biti u našem vlasništvu, te otud i preferencija za investiranjem u nekretnine. Takođe, istorijski nismo imali mnogo alternativa, u šta možemo višak novca investirati, samim tim su ljudi su uvek bili emotivno vezani za nepokretnosti koje su u našem vlasništvu, i koje donose pasivan prihod.

  • Zašto stalno neki naši ostrašćeni investitori u hartije od vrednosti ponavljaju nemojte investirati toliko u nekretnine?

Smatram da su u većini slučajeva osećanja pomešana kod investitora koji preferiraju hartije od vrednosti, u odnosu na investitore u nekretnine. Drugim rečima, siguran sam da ti isti investitori koji favorizuju investiranje u hartije, imaju nekretninu u vlasništvu u kojoj žive a mnogi i drugu kao investiciju, te je u mnogo slučajeva to marketing alat kako bi privukli više ljudi da plasiraju novac u hartije uopšteno ili konkretno akcije. Sa druge strane, likvidnost koja se dobija sa hartijama je jedinstvena i nešto sasvim suprotno od nekretnina te svakako podržavam i tu ideologiju, ali sam siguran da su nekretnine i dalje daleko interesantnija investicija na našem području zbog gore navedenih razloga.   

  • Da li građevinska industrija kreira naše potrebe ili mi kreiramo tražnju za nekretninama?

Investitori koji kupuju/ulažu u nekretnine su isključivi krivci za sadašnje stanja potražnje, cena i količine gradnje koja se dešava. Kao i u svakom poslu odnos ponude i traženje je ono što kreira tržište, te se vraćamo na gore navedena pitanja koji kažu da stanovništvo veruje nekretninama jer su se iste pokazale kao dobar pasivan prihod ali isto tako i rešenje gde će taj uloženi novac porasti vremenom – to će se u narednom periodu malo usporiti. Drugim rečima, građevinska industrija nije ni za šta kriva, već u kontekstu trenutnih dešavanja samo mudro generiše profit.

  • Šta su zeleni standardi u izgradnji? Koliko naši kupci nekretnina razmišljaju o zelenim standardima gradnje ?

Zelena gradnja je relativno novi trend u svetu pa samim tim dolazi i kod nas. Skraćenica ESG je postala bitna tema svake diskusije kada su u pitanju komercijalne nekretnine i fokus je na nekretnine koje prate ’zelene standarde’ gradnje, korišćenja, grejanje, održavanja i mnogih drugih stavke tih nekretnina. ESG postaje toliko bitna tema da se uzima u obzir i pri procenama vrednosti nekretnina tako da će na tome definitivno biti fokus u narednom periodu. Kod nas je za sada to tema isključivo kada pričamo o komercijalne nekretninama ali je pitanja dana kada će postati uslov i za stambene objekte.

  • Hoće li Beograd ili Srbija ili region možda dobiti neki „pametni deo grada“?

Za sada imamo pametne stambene objekte, poslovne zgrade i tržne centre ali pametni delovi grada još uvek nismo videli da se planiraju. Pitanje je vremena kada će već pomenuti ESG standardi porasti samim tim će se očekivati više ’pametnih rešenja’ kada su u pitanju nekretnine i ko zna, možda nastane i čitav kvart ili grad u ovom smislu.

Uroš Grujić
Uros Grujic - Head of Investment Properties SEE - CBRE sajt

Uroš Grujić

Uroš Grujić rukovodilac je odeljenja za kapitalne investicije za region jugoistočne Evrope u kompaniji CBRE, koja je globalni lider u uslugama u oblasti komercijalnih nekretnina i investicija. Uroš poseduje preko 13 godina iskustva u oblasti investicionog savetovanja širom regiona jugoistočne Evrope. Od 2012. godine bio je rukovodilac odeljenja tržišta kapitala u kompaniji JLL, zadužen za region JIE. Godine 2018. pridružio se CBRE-u gde je preuzeo ulogu starijeg direktora zaduženog za sve poslove savetovanja o kapitalnim investicijama u JIE.
Tokom svoje karijere, Uroš i njegov tim su savetovali neke od najvećih transakcija širom jugoistočne Evrope, uključujući investicije u maloprodajne, poslovni objekte, logističke nekretnine, kao i hotele. Pomogao je CBRE-u da postane vodeći savetnik za investicione transakcije u ovom delu Evrope. Pored investicionih transakcija, bio je uključen u brojne druge aktivnosti tržišta kapitala kao što su finansiranje, vlasnički kapital i drugi oblici savetovanja o kapitalu.
Uroš je magistrirao poslovnu administraciju na “EU Business School” (Španija) i diplomirao poslovnu administraciju na Univerzitetu “Wright State” (Sjedinjene Američke Države). Aktivni je član prestižnog britanskog Kraljevskog instituta ovlašćenih procenitelja (RICS).

Ulaganje u ESG – kakvu ulogu igra u finansijskoj industriji?

Treća epizoda podkasta Jezik Finansija posvećena je ESG-u, setu kriterijuma koji se tiču životne sredine, društvenih pitanja i korporativnog upravljanja. O ovoj temi pričamo sa Bojanom Oglić Draženović, profesorkom Ekonomskog fakulteta, Univerziteta u Rijeci i Karlom Grgić Totić, višom menadžerkom Odeljenja za upravljanje rizicima, Deloitte Zagreb.

U okviru ESG pristupa, kompanije nastoje da ostvare takozvanu “trostruku korist”, fokusirajući se ne samo na profit, već i na društvenu odgovornost i ekološku održivost. Za investitore, koncepti društveno odgovornog poslovanja (CSR) i ESG investicija postaju sve važniji, jer u svoje investicione strategije sve češće uključuju kriterijume koji odražavaju posvećenost kompanija društvenim i ekološkim vrednostima, preferirajući one koje pokazuju odgovornost prema zajednici i okolini.

Epizoda pod nazivom “Ulaganje u ESG – kakvu ulogu igra u finansijskoj industriji?” biće dostupna 27. marta 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

Kratak isečak razgovora sa Bojanom i Karlom možete pročitati u nastavku teksta:

  • Koji su ciljevi zelenog investiranja preduzeća?

Poslovanje u skladu s ciljevima održivog razvoja pomaže suzbiti globalne klimatske i društvene izazove te osigurati bolju budućnost poslovanjem i ulaganjem koji ima u vidu dobrobit čovječanstva.

Preusmeravanje toka kapitala prema zelenim projektima i održivim poduzećima kako bi se osigurala pravedna tranzicija prema zelenom gospodarstvu i osiguralo postizanje ambicioznih klimatskih ciljeva. Dodatno, zeleno investiranje ima za cilj smanjiti društvene i okolišne rizike.

  •  Gde se može u finansijskim izveštajima videti da li neka kompanije ima ugrađene ESG smernice u finansijske izveštaje?

ESG izvještavanje odnosi se na tzv. nefinancijske izvještaje. Poduzeća objavljuju izvješća o održivosti, ali informiraju javnosti o usklađenosti s okolišnim, društvenim i upravljačkim pitanjima može se ugraditi u razne, standardne izvještaje (financijski izvještaji, izvještaji o razvoju i sl.). Također,  sve više tvrtki otkriva podatke putem web stranica koje prikazuju ESG izvedbu poduzeća. Ipak, s posljednjim direktivama EU-a dodatno je naglašena potreba standardizacije izvještaja i pokazatelja održivosti. Investitori na financijskim tržištima se informiraju o ESG ocjenama poduzeća koje objavljuju rejting agencije ili druge relevantne institucije.

  • Što se postiže ESG pravilima i propisima?

Standardizacija na tržištu kako bi svi tržišni igrači pratili ista pravila, što će investitorima, ali i ostalim ključnim dionicima olakšati procjene i usporedbe društva u području okolišnog, društvenog i upravljačkog aspekta poslovanja. ESG pravila i propisi stavit će sve igrače pod zajednički nazivnik i osigurati transparentnost te dodano spriječiti manipulaciju održivim informacijama. Poduzeća koja primjenjuju ESG standarde dugoročno imaju bolje povrate i manju rizičnost.

  • Kako ESG izveštaji utiču na kreditnu sposobnost, kamatne stope, atraktivnost preduzeća za ulagače i mogućnost povlačenja sredstava iz raspoloživih instrumenata EU i nacionalnog plana?

Izvješća o održivosti, odnosno objavljivanje održivih informacija poduzećima omoguće lakši pristup kapitalu i kredite po atraktivnijim/nižim kamatnim stopama jer su financijske institucije i drugi investitori primorani ulagati u održiva poduzeća i zelene projekte. Objava ESG informacija kroz Izvješće o održivosti također pruža konkurentsku prednost poduzećima s aspekta brojnih dionika: kupaca, dobavljača, lokalnih zajednica, vlasnika i mnogih drugih.

  • Svesnost javnosti kako privrede ali i građana na pojavu “Greenwashing”?

Sve je veća svjesnost privrede, ali i građana o konceptu „Greenwashinga“ odnosno zelenom marketingu. Veliki igrači svojih su prekršajima samo olakšali i ubrzali proces provjere ESG podataka i stvorili su skepticizam prema zelenom oglašavanju što je dovelo do teže utakmice među poduzećima na tržištu.

  • Komentar na trenutnu situaciju preorjentisanja tokova kapitala ka održivoj ekonomiji?

Nova izglasana ESG regulativa kao i brojne direktive u najavi fokusirane su na preorjentiranje tokova kapitala, no puno važnije pitanje je može li financijski sektor odgovoriti istom brzinom odnosno imaju li poduzeća dostupne resurse za potrebnu transformaciju. Godina 2030. nije tako daleko, a još je puno posla ispred svih nas zajedno.

Karla Grgić Totić

Karla Grgić Totić

Karla Grgić Totić izvanredna je viša menadžerica u Odjelu upravljanja rizicima u Deloitte-ovom uredu u Zagrebu s više od 7 godina iskustva u području poslovnog savjetovanja i voditeljica je lokalnog tima za održivost i klimatske promjene. Karla pruža podršku regionalnim i internacionalnim kompanijama u provedbi ESG praksi, razvoju održivih strategija zajedno s pripremom izvješća o održivosti, izračunu emisija stakleničkih plinova i razvoju strategija dekarbonizacije, kao i pripremi kompanija za ESG rejting.
Nakon završenih magistarskih studija Analize i poslovnog planiranja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Europskih poslovnih studija (Projektni menadžment) na Sveučilištu u Mariboru, 2019. godine upisala je doktorski studij na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani te je trenutno na posljednjoj godini studija i piše doktorsku disertaciju u području održivosti.
Karla je također autor i koautor znanstvenih i stručnih radova iz područja menadžmenta i održivosti, te gost predavač na fakultetima, sudionik i panelist na stručnim konferencijama i radionicama na temu održivosti.

Bojana Olgić Draženović

Bojana Olgić Draženović

Bojana Olgić Draženović izvanredna je profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Pročelnica je Katedre za financije te nositeljica više kolegija iz financijskog područja. Sudjeluje i u izvođenju nastave na Specijalističkom poslijediplomskom studiju „Financije“ i doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta Rijeka te Specijalističkom poslijediplomskom studiju “Financijske institucije i tržišta” Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Usavršavala se je u zemlji i inozemstvu te sudjelovala na brojnim međunarodnim i domaćim konferencijama. Voditeljica je više znanstvenih projekata iz područja financija s naglaskom na financijska tržišta i financijske institucije, održive financije i ESG kriterije. Ujedno vodi i koordinira projektni ured Ekonomskog fakulteta Rijeka i sudjeluje u radu nekoliko komercijalnih i stručnih projekata (EU financiranje). Aktivna je i u brojnim programima financijske pismenosti i popularizacije znanosti te je sudjelovala u edukacijama osnovnoškolaca, srednjoškolaca, poduzetnika i umirovljenika. Objavila je preko 60 znanstvenih i stručnih članaka te dvije znanstvene knjige.

Voditeljica je mikrokvalifikacije “Održive financije i ESG kriteriji” koji se kao novi program od 2024. godine provodi u Sveučilištu u Rijeci 

 

Jezik FInansija 2 Nenan Gujanicic
Kako i zašto ulagati u hartije od vrednosti?

U drugoj epizodi potkasta Jezik Finansija pričamo sa Nenadom Gujaničićem, glavnog brokera Momentum Securities. Nenad razbija mitove o investiranju u hartije od vrednosti, daje savete kako odabrati pravog brokera i deli uvide o najsigurnijim ulaganjima u današnjem brzo promenljivom ekonomskom pejzažu.

Epizoda pod nazivom “Kako i zašto ulagati u hartije od vrednosti” biće dostupna 15. marta 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

Kratak isečak razgovora sa Nenadom možete pročitati u nastavku teksta:

  • Šta je to što čini investiranje u HoV atraktivno a šta plaši investitore?

Investiranje u hartije od vrednosti je atraktivno jer nosi širok spektar alternativa, mogućnost odabira hartija i sa potencijalom većeg prinosa, a ulaganje ima izuzetnu mobilnost, tačnije može se momentalno pretvoriti u novac. Prosečnog ulagača najviše plaši neopipljivost finansijskih instrumenata s obzirom da su dematerijalizovani, dok su visoko na listi strahova i razne prevare koje su skopčane sa ovom nevidljivom vrstom imovine.

  • Kako znati da naš broker zna više od bilo kog drugog brokera, i imate li informaciju koliko imamo licenciranih brokera trenutno u Srbiji, odnosno imate li pregled po zemljama broja brokera po zemljama Balkana? Da li su svi aktivni u trgovini?

Nema nikakve razlike u odabiru zubara ili lekara u odnosu na izbor brokera, osim što su usluge koje ovaj poslednji pruža kod nas i dalje nesvojstvene našem okruženju. Dakle, potrebna je dobra preporuka za brokera, a ako vam se posle razgovora sa njim gomila stvari učini jasnijim onda je to, baš to. Ukoliko vam se, pak, dodatno zamagli pogled na finansijski svet, koji inače nije bio čist, onda bi trebalo da se obratite na drugu adresu. Posle svetske ekonomske krize broj brokerskih kuća u Srbiji je desetkovan, a slična je situacija i na ostatku Adria prostora. U Srbiji trenutno radi 10-20 što brokerskih kuća, što odeljenja banaka, a u realnosti svega 5-6 nudi iole ozbiljniju uslugu.

  • Da li slažete sa činjenicom da je i dalje najsigurnije ulagati u kompanije koje su manje osetljive na recesione periode, dakle u one koje pružaju egzistencijalne usluge ili proizvode bez kojih se ne može poput hrane, pića, energije, komunikacija, zdravstva kao i u IT sektor?

Ono što se promenilo poslednjih desetak godina, a naročito od pandemije, jeste da su najsigurnija ulaganja najveće tehnološke kompanije koje su i tokom loših ekonomskih godina sigurno utočište za investitore. U poslednjih deset godina tipične sigurne luke poput farmacije i industrije hrane prepustile su mesto najvećim tehnološkim kompanijama bez čijeg prisustva nije moguće funkcionisanje modernog sveta pa su preuzele i oreol sigurnosti.

  •  Koliko često donose odluke brokeri i dileri ulažu svoj novac u određene hartije od vrednosti?

Glavni zadatak brokera je da ukažu klijentima na potencijalne rizike kako bi ulagači našli tržišnu nišu koja najbolje odgovara njihovim sklonostima. Dileri rade u svoje ime i za svoj račun, te stoga moraju biti odvojeni od poslova berzanskog posredovanja kako se ne bi ugrozili interesi klijenata. Strategiju dilerskog poslovanja određuje svaka firma ponaosob, a može se kretati od svakodnevnog trgovanja (day trading) do investiranja na duže staze.

  • U šta ste baš Vi investirali ove godine i zašto?

Brokeri često previše pričaju o ličnim ulaganjima kako bi impresionirali klijente i u tom smislu izbegavam takvu vrstu nastupa. Moja lična ulaganja su obično na liniji predloga (sugestija) klijenata, a u poslednjih godinu dana omiljene akcije su mi bili kanadski proizvođač opreme za jogu, Lululemon, i proizvođač čipova AMD. Međutim, trenutno ni za jednu od tih alternativa ne bih mogao reći da su jeftine.

Kako obezbediti sredstva za finansiranje startapa?

U prvoj epizodi potkasta Jezik Finansija pričamo o tome kako obezbediti sredstva za finansiranje startapa, i na tu temu kao prvi gost nam dolazi Vuk Lau – partner u Silicon Gardens Early Stage Venture Capital Fondu i član izvršnog odbora Start-ap i Scale-ap asocijacije pri Privrednoj komori Slovenije.

Epizoda pod nazivom “Finansiranje startapa” biće dostupna 6. marta 2024. na YouTube kanalu i striming platformama, a šta vas očekuje u epizodi pogledajte u nastavku teksta.

  • Koji su izvori finansiranja koji se najčešće koriste u finansiranju startapa?

Vuk: Ako govorimo o startapovima u ranoj fazi prvi izvori su obično:

  1. kombinacija više izvora – javni programi finansiranja/sufinansiranja,
  2. investicije od strane poslovnih anđela,
  3. investiranje od strane prijatelja i rodbine (popularno 3F – friends, family and fools), odnosno u slučaju iskusnijih osnivača
  4. direktno od Venture Capital fondova. Naravno uvek postoji opcija i samo finansiranja (eng. popularno – boot strapping).
  • Šta su karakteristike startapova u ranoj fazi?

Vuk: Haos, nesigurnost, pomanjkanje sna za startapera.

  • Gde tražiti investiciju za startap?

Vuk: Moj savet za nekog ko nema iskustva i tek počinje svoj preduzetnički put je da nađe poslovne anđele u svom okruženju. Oni imaju iskustva sa ulaganjima u najranijim fazama startapova i ako ništa drugo mogu da vam daju savete za vaše prve korake.

  • Razvoj tzv. “jednoroga” i koliko je procentualno čest?

Vuk: “Jednorog” tj. po engleskom “Unicorn” je kompanija čija je tržišna vrednost prešla 1 milijardu američkih dolara. Verovatno jedan od najpopularnijih regionalnih jednoroga je Outfit7, kompanija koja stoji iza popularnog karaktera “Talking Tom”-a. Procentualno je veoma redak i meri se u promilima. 

  • Koliko je Startap emocionalan poduhvat?

Vuk: Izuzetno, i zato je uvek preporuka da se u takvu “avanturu” ne kreće samostalno. Za su-osnivanje startapa se veoma često kaže da je odnos sličan stupanju u brak.